Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Velj 2024

Marin Rogić (Hrvatski kišobran): Povratak proizvodnje iz Kine u Hrvatsku bio je sulud, ali presudan potez

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Valentina Starčević  

Marin Rogić (Hrvatski kišobran): Povratak proizvodnje iz Kine u Hrvatsku bio je sulud, ali presudan potez

Nakon višegodišnjeg razvoja poslovanja od kioska preko veleprodajnog poduzeća do proizvodnje, supružnici Marin i Nataša Rogić odlučili su 2010. preokrenuti uobičajeni smjer prebacivanja proizvodnje iz Europe u Kinu nakon, ispostavilo se, sudbinskog putovanja u Kinu prije četrnaest godina. Učenjem, razvojem i usvajanjem tehnologije otvorili su proizvodnju kišobrana u Zaprešiću i time udarili temelje razvoja brenda Hrvatski kišobran s prodajom u Zapadnoj Europi, posebice u Švicarskoj, Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, ali i u Norveškoj te Švedskoj.

– Svi bi tvrdili da nisam normalan da sam 2012. rekao da ćemo postati najveća masovna proizvodnja kišobrana u Europi, da će se našim kišobranima koristiti Formula 1 i Roland Garros te da će ih se moći kupiti u francuskoj robnoj kući Galeries Lafayette ili u španjolskoj El Corte Inglés. I upravo to što nismo normalni dovelo nas je tu gdje smo danas – vjeruje Rogić.

Nije siguran da bi takav sulud i riskantan potez ponovio, ali je siguran da je vrijedio svake sekunde. Vraćanje znanja nazad iz Kine u Europu doživio je kao plivanje protiv riječne struje te je više puta htio odustati stalno se boreći između želje da napravi nešto korisno i nedaća koje nosi poduzetnički život. Rogić je provodio noći u tvornici sastavljajući jeftine strojeve iz Kine jer za druge nije bilo novca te se unatoč svemu neumorno na tržištu probijao kvalitetom, dobrom pričom, odgovornošću, pouzdanošću i iskrenošću.

Mnogo sjajnih suradnji
Svjedoči da je sada nešto lakše budući da je tvrtka izgradila ime i stekla povjerenje kupaca, s čime se Rogić ne želi kockati jer riječ je o vrijednostima koje oduvijek njeguje, što kupci i partneri prepoznaju. Hrvatski kišobran proizvede 250.000 kišobrana na godinu i taj će se broj povećavati budući da Rogić često izbacuje nove proizvode. Trenutačno razvija platno koje se neće moći smočiti te još nekoliko proizvoda s naglaskom na ekologiji i održivosti o kojima zasad ne smije ništa više reći.

– Surađivali smo s brojnim dizajnerima: Ivanom Popović, Dajanom Vuksan, Ellom, Elfsima, Brittom, modnim kućama Jean Paul Gaultier, Gianfranco Ferré, Laura Biagiotti i Baldinini. Radili smo za većinu poznatih brendova, koje ne smijem spominjati. I svakako, putem našeg projekta ‘Moja mala tvornica‘ i s brojnim nepoznatim osobama, za čije se sjajne motive nadam da će osvanuti i na nekim drugim proizvodima. Na jedinstvenom konfiguratoru, našem IT proizvodu, svatko može napraviti svoj unikatni kišobran i ponuditi ga tržištu uz doživotnu proviziju. Surađujemo s velikim domaćim i europskim tvrtkama u razvoju novih proizvoda i materijala, ali uglavnom je riječ o poslovnim tajnama. Radimo i za Dinamo i za Hajduk. I za Vladu i za Predsjednika. Trudimo se ujedinjavati, a ne rastavljati... Budućnost tvrtke usmjerena je ponajprije na naše vrijednosti: jednake mogućnosti, win-win okolnosti, iskrenost i mirno okružje. Imamo i integrativnu radionicu za osobe s invalidnošću putem koje želimo uključiti ponajprije svoje djelatnike. Čovjek koji nije nikada ili nije dugo radio najbolje zna kako je to. Moguće je da ćemo jednom izići na burzu ili pustiti ulagače, koji se već polako javljaju, ali nipošto bez očuvanja vrijednosti i integracije osoba s invalidnošću – ne odstupa Rogić.

Održavanje ravnoteže
U 2022. Rogić je uprihodio 2,999.041 euro uz neto dobit od 404.750 eura. Godinu prije ostvario je 2,235.011 eura prihoda i 138.977 eura dobiti i da nije bilo koronakrize misli da bi već 2021. imao rezultate iz 2022., a danas bi, kaže, bio već tko zna gdje. Ipak, shvaća da je i koronakriza pomogla da se presloži i unaprijedi digitalna struktura jer se trudi iz svakog zla izvući i naučiti nešto dobro. U 2023. očekuje oko četiri milijuna eura prihoda, što je rast od otprilike 30 posto, čime su utrostručeni prihodi u osam-devet godina. Lani, dodao je, nije rastao izvoz nego tuzemna prodaja nakon što se nešto sporije nego u Europskoj uniji probudilo hrvatsko tržište marketinških darova poslije koronakrize.

– Godinu 2021., kao i 1991., želim zaboraviti. Zbog svega što se događalo u svijetu, a mi na to nismo mogli previše utjecati. No optimirali smo logističke troškove trgovačkih putnika koji slažu na police našu robu otvorivši drugo poduzeće Tabacco logistiku, u sklopu kojeg smo odlučili prodavati slobodne minute svojih putnika drugim poduzećima. Tako sada osim za nas slažemo proizvode i za deset drugih tvrtki, uza samo malo veći broj zaposlenika, automobila i potrošnje goriva. Tabacco logistika je prošle godine prvi put bila pozitivna i lijepo napreduje. Imamo sedamdesetak zaposlenih, odnosno 66 u Hrvatskom kišobranu te osam u Tabacco logistici, pri čemu ih je osam s visokom invalidnošću. Jedan dio Hrvatskoga kišobrana bavi se i prodajom i distribucijom drugih proizvoda poput sunčanih i dioptrijskih naočala, tunika te sezonskih dodataka kao što su kape, šalovi i šeširi, što nam pomaže držati ravnotežu. Gotovo svu dobit reinvestiramo u širenje. Samo na sajam promotivnih proizvoda u Njemačkoj ove godine potrošili smo oko 45.000 eura za tri dana izlaganja. To je ujedno i naše treće pojavljivanje te prvo koje smo financirali samostalno bez sufinanciranja iz fondova EU-a. Kažu da se treba pojaviti najmanje pet puta da te ozbiljni igrači počnu ozbiljno shvaćati. Uz 24-satni cilj odgovaranja, točan izračun proizvodnje personaliziranih kišobrana i bespogovorno rješavanje svih reklamacija, uspjeli smo biti ozbiljno shvaćeni nakon tri pojavljivanja – iznosi Rogić, koji uz kišobrane izrađuje dizajnerske torbe za kupnju i kabanice.


Komentari članka

Vezani članci

Globalni igrač koji u Hrvatskoj gradi regionalni centar izvrsnosti

29.09.2026.

Austrijsko-kineska kompanija FACC u ponedjeljak je otvorila prošireni dio svoga proizvodnog pogona u Jakovlju, na temelju čega je ta tvornica postala najveći FACC-ov proizvodni pogon izvan Austrije.

Končar na InnoTransu predstavlja hibridni elektrodizelski vlak

25.09.2026.

Sajam InnoTrans u Berlinu ponovno je okupio vodeće svjetske proizvođače, prijevoznike, operatore i stručnjake iz područja transportne tehnologije, željeznica, javnog prijevoza i održive mobilnosti.

JGL mijenja strategiju opskrbe: Nearshoring je velika prilika

22.09.2026.

Eva Usmiani Capobianco kaže da fokus više nije samo na troškovima: JGL širi bazu dobavljača i povećava udio europskih izvora

Dobro da Zagorje nema more i njive. Ima industriju

18.09.2026.

Zagorci su bili osuđeni očuvati i razvijati industriju. Koja sada ima udjel od 40 posto u županijskome BDP-u

Jačanje ekonomske aktivnosti. HNB očekuje ubrzanje rasta BDP-a do 2,8 posto

15.09.2026.

Nakon dva tromjesečja usporavanja rasta BDP-a, Hrvatska narodna banka u trećem kvartalu ove godine očekuje ubrzavanje ekonomske aktivnosti na tromjesečnoj razini, objavili su u najnovijem Biltenu.

Tag cloud

  1. 2917 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1533 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1591 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1329 članka imaju tag trgovina
  11. 1373 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1095 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1190 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 552 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 800 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 531 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 381 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 534 članka imaju tag obrazovanje
  35. 440 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk