Poduzetnički portal · Članak
27 Kol 2020
Microsoftov CTO Ratko Mutavdžić: Hrvatska mora početi jače eksperimentirati s novim trendovima
Izvor: www.lider.media · Autor: Nikolina Oršulić
Ratko Mutavdžić, Microsoftov direktor za tehnologiju za Srednju i Istočnu Europu, tumači da Hrvatska treba pokušati uloviti vlak i uvesti vize za digitalne nomade jer prepoznajući da populacija putujućih radnika raste to već čini niz zemalja. Sada ih se već može zvati konkurencijom budući da će mladi ljudi, pa čak i cijeli radni timovi, birati za udaljeni rad zemlje u kojima imaju reguliran status, kaže taj ugledni hrvatski IT-jevac ocjenjujući kako Hrvatska svakako opisom odgovara budućim 'it' destinacijama i samo se treba još malo potruditi kako bi realizirala potencijal. Popričali smo s njime malo više o toj temi.
Zašto podupirete uvođenje viza za digitalne nomade u Hrvatskoj?
Svijet je drugačiji nego što je bio prošlog stoljeća i mijenja se svaki dan. Modeli rada, zapošljavanja, privremenog zapošljavanja u nekim industrijama danas su posve drugačiji i zemlja koja se ne prilagođava – zaostaje. Šteta je ne prepoznati trendove kreativnih i digitalnih, uslužnih industrija, koje imaju jaču fluktuaciju djelatnika ili privremeno, slobodno zaposlenih te ih uključiti na ispravan način u razvoj potencijala države. Tu je i pitanje potrebe za inovativnim modelima. Hrvatska mora početi jače eksperimentirati s novim trendovima i vidjeti na koji način oni imaju smisla za nas. Logično je da će neki uspjeti, a neki ne, ali njihovo prihvaćanje ili odbacivanje mora biti zasnovano na razumijevanju i iskustvu. Utjecaj na ekonomiju neće biti vjerojatno velik, ali će biti zanimljiv. Estonija predviđa oko 1800 digitalnih viza godišnje.
Kasnimo li već s time?
Nikada nije kasno, ali već imamo niz zemalja koje su se odlučile za takvu vizu. Sada ih već možemo nazvati konkurencija jer će mladi ljudi (pa čak i cijeli radni timovi) odlučiti raditi udaljeno u nekoj zemlji u kojoj imaju reguliran status. Mislim da će sljedeće biti upravo zemlje koje imaju ugodnu i čistu radnu okolinu (more, klima, održiva okolina, šume…) u kojoj je i Hrvatska, a oni će odlučivati gdje provesti sljedećih nekoliko mjeseci u kombinaciji rada i uživanja.
Kakav bi multiplikativni učinak na ekonomiju takve vize mogle imati?
Prilično veliki, pogotovo zato što je Hrvatska turistička zemlja. Mladi ljudi mogu povremeno raditi iz Hrvatske, uživati i trošiti u njoj i biti sigurni da su ovdje dobrodošli i prihvaćeni. Tim više što digitalni nomadi danas rade zanimljive i kreativne poslove, dobro su plaćeni i imaju potrebu uživati u životu, radeći povremeno s raznih lokacija. To su uglavnom mladi ljudi, društveni, spremni iskoristiti mogućnosti koju im destinacija pruža.
Smatrate li da bi kopiranje estonskog modela bilo dobro ili biste ipak neke kriterije za dobivanje vize izmijenili?
Estonski model je dobar početak i sadrži osnovne kriterije koji vjerojatno vrijede za svaku zemlju. Za nas je bitno da takvu vizu ne prilagođavamo našem kompleksnom birokratskom sustavu, već da je pojednostavimo što više. No, bilo bi dobro otići i korak dalje i razmisliti i o pogodnostima, kombinirati jednostavnu vizu i 'tehnološki' turizam, razvojne centre, sudjelovanje u startup i drugim zajednicama, zajednički rad – dakle osmisliti naš oblik konkurentnosti u odnosu na druge zemlje.
Radite u velikoj kompaniji gdje je digitalizacija na visokom stupnju, ima li naznaka da će se radna mjesta i u takvim tvrtkama još više 'nomadizirati' sada kada je rad na daljinu dobio novi uzgon?
U našoj industriji se to već događa neko vrijeme, industrija je postala visoko mobilna. Tehnološki mi imamo takve mogućnosti nekoliko godina i recentna događanja su ukazala na to što se sve može napraviti s tehnologijama, ali radno poslovni model nije bilo moguće promijeniti do kraja upravo zbog ograničenog radnog sustava koji se temelji na idejama prošlog stoljeća kada su ljudi radili od početka do kraja svog radnog vijeka u jednoj ili dvije tvornice, vjerojatno na istoj lokaciji. Uz ovakav pristup potpuno je svejedno odakle ljudi rade i kako kreiraju svoje rezultate – dok države imaju posredne koristi od razvoja zajednice i industrija.
Komentari članka
Vezani članci
Algebra predstavila novu metodu informatičke edukacije SMART
09.07.2009.U prostorijama Informatičkog učilišta Algebra u Zagrebu, direktorica Microsofta Hrvatska Venesa Schütz i čelni ...
Hrvatski Shoutem dobio milijun dolara od NHL zvijezde i kreće u preuzimanje američkog konkurenta
22.07.2026.Shoutem, hrvatsko-američka platforma za izradu mobilnih aplikacija, ulazi u novu fazu rasta. Nakon vlasničke transakcije, nove investicije i planiranog preuzimanja američkog konkurenta, tvrtka još snažnije okreće fokus prema SAD-u, ali razvoj proizvoda i
Iz gradića od 24.000 stanovnika do zvijezde europskih burzi: Ova tvrtka ostvarila je nevjerojatan rast od 459 posto
22.07.2026.Godinama se austrijsko tržište kapitala povezivalo ponajprije s bankama i energetskim kompanijama. Međutim, ove je godine Bečka burza postala jedno od najuspješnijih tržišta dionica u europodručju, a najveće zasluge za to ne pripadaju financijskom sektoru
Ante Mandić: Od prodaje sati do prodaje sposobnosti
21.07.2026.Klasična konzultantska ili IT-uslužna tvrtka mjeri se kroz iskoristivost konzultanata, broj naplativih ljudi, dnevnu cijenu, bench, bruto maržu, fluktuaciju i brzinu zapošljavanja. Te metrike pokazuju disciplinu isporuke i monetizaciju stručnog rada.
Nikolina Finska radila na Angry Birdsu u Finskoj, a onda pokrenula startup u Hrvatskoj
21.07.2026.Finska je jedna od najvećih gaming sila svijeta, ali Nikolina Finska odlučila ju je napustiti i svoj gaming startup graditi iz Hrvatske. Ispričala nam je zašto te koje to lekcije iz rada na Angry Birdsu i drugim projektima primjenjuje u svoj timu.
Tag cloud
- 2886 članka imaju tag turizam
- 2728 članka imaju tag hrvatska
- 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1818 članka imaju tag svijet
- 1405 članka imaju tag ict
- 1582 članka imaju tag poljoprivreda
- 2009 članka imaju tag financije
- 544 članka imaju tag krediti
- 1665 članka imaju tag izvoz
- 1323 članka imaju tag trgovina
- 1360 članka imaju tag industrija
- 1263 članka imaju tag investicije
- 1086 članka imaju tag zapošljavanje
- 1089 članka imaju tag menadžment
- 702 članka imaju tag tehnologija
- 1185 članka imaju tag EU
- 876 članka imaju tag poduzetništvo
- 695 članka imaju tag opg
- 463 članka imaju tag BDP
- 369 članka imaju tag kompanije
- 795 članka imaju tag maloprodaja
- 560 članka imaju tag poticaji
- 711 članka imaju tag marketing
- 409 članka imaju tag potpore
- 523 članka imaju tag hotelijerstvo
- 459 članka imaju tag start up
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 541 članka imaju tag porezi
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 965 članka imaju tag kriza
- 496 članka imaju tag gospodarstvo
- 533 članka imaju tag obrazovanje
- 438 članka imaju tag osijek
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 515 članka imaju tag dzs
- 454 članka imaju tag energetika
- 419 članka imaju tag hnb
- 429 članka imaju tag vlada
- 347 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
