Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Kol 2020

Microsoftov CTO Ratko Mutavdžić: Hrvatska mora početi jače eksperimentirati s novim trendovima

Izvor: www.lider.media · Autor: Nikolina Oršulić  

Microsoftov CTO Ratko Mutavdžić: Hrvatska mora početi jače eksperimentirati s novim trendovima

Ratko Mutavdžić, Microsoftov direktor za tehnologiju za Srednju i Istočnu Europu, tumači da Hrvatska treba pokušati uloviti vlak i uvesti vize za digitalne nomade jer prepoznajući da populacija putujućih radnika raste to već čini niz zemalja. Sada ih se već može zvati konkurencijom budući da će mladi ljudi, pa čak i cijeli radni timovi, birati za udaljeni rad zemlje u kojima imaju reguliran status, kaže taj ugledni hrvatski IT-jevac ocjenjujući kako Hrvatska svakako opisom odgovara budućim 'it' destinacijama i samo se treba još malo potruditi kako bi realizirala potencijal. Popričali smo s njime malo više o toj temi.

Zašto podupirete uvođenje viza za digitalne nomade u Hrvatskoj?
Svijet je drugačiji nego što je bio prošlog stoljeća i mijenja se svaki dan. Modeli rada, zapošljavanja, privremenog zapošljavanja u nekim industrijama danas su posve drugačiji i zemlja koja se ne prilagođava – zaostaje. Šteta je ne prepoznati trendove kreativnih i digitalnih, uslužnih industrija, koje imaju jaču fluktuaciju djelatnika ili privremeno, slobodno zaposlenih te ih uključiti na ispravan način u razvoj potencijala države. Tu je i pitanje potrebe za inovativnim modelima. Hrvatska mora početi jače eksperimentirati s novim trendovima i vidjeti na koji način oni imaju smisla za nas. Logično je da će neki uspjeti, a neki ne, ali njihovo prihvaćanje ili odbacivanje mora biti zasnovano na razumijevanju i iskustvu. Utjecaj na ekonomiju neće biti vjerojatno velik, ali će biti zanimljiv. Estonija predviđa oko 1800 digitalnih viza godišnje.

Kasnimo li već s time?
Nikada nije kasno, ali već imamo niz zemalja koje su se odlučile za takvu vizu. Sada ih već možemo nazvati konkurencija jer će mladi ljudi (pa čak i cijeli radni timovi) odlučiti raditi udaljeno u nekoj zemlji u kojoj imaju reguliran status. Mislim da će sljedeće biti upravo zemlje koje imaju ugodnu i čistu radnu okolinu (more, klima, održiva okolina, šume…) u kojoj je i Hrvatska, a oni će odlučivati gdje provesti sljedećih nekoliko mjeseci u kombinaciji rada i uživanja.

Kakav bi multiplikativni učinak na ekonomiju takve vize mogle imati?
Prilično veliki, pogotovo zato što je Hrvatska turistička zemlja. Mladi ljudi mogu povremeno raditi iz Hrvatske, uživati i trošiti u njoj i biti sigurni da su ovdje dobrodošli i prihvaćeni. Tim više što digitalni nomadi danas rade zanimljive i kreativne poslove, dobro su plaćeni i imaju potrebu uživati u životu, radeći povremeno s raznih lokacija. To su uglavnom mladi ljudi, društveni, spremni iskoristiti mogućnosti koju im destinacija pruža.

Smatrate li da bi kopiranje estonskog modela bilo dobro ili biste ipak neke kriterije za dobivanje vize izmijenili?
Estonski model je dobar početak i sadrži osnovne kriterije koji vjerojatno vrijede za svaku zemlju. Za nas je bitno da takvu vizu ne prilagođavamo našem kompleksnom birokratskom sustavu, već da je pojednostavimo što više. No, bilo bi dobro otići i korak dalje i razmisliti i o pogodnostima, kombinirati jednostavnu vizu i 'tehnološki' turizam, razvojne centre, sudjelovanje u startup i drugim zajednicama, zajednički rad – dakle osmisliti naš oblik konkurentnosti u odnosu na druge zemlje.

Radite u velikoj kompaniji gdje je digitalizacija na visokom stupnju, ima li naznaka da će se radna mjesta i u takvim tvrtkama još više 'nomadizirati' sada kada je rad na daljinu dobio novi uzgon?
U našoj industriji se to već događa neko vrijeme, industrija je postala visoko mobilna. Tehnološki mi imamo takve mogućnosti nekoliko godina i recentna događanja su ukazala na to što se sve može napraviti s tehnologijama, ali radno poslovni model nije bilo moguće promijeniti do kraja upravo zbog ograničenog radnog sustava koji se temelji na idejama prošlog stoljeća kada su ljudi radili od početka do kraja svog radnog vijeka u jednoj ili dvije tvornice, vjerojatno na istoj lokaciji. Uz ovakav pristup potpuno je svejedno odakle ljudi rade i kako kreiraju svoje rezultate – dok države imaju posredne koristi od razvoja zajednice i industrija.


Komentari članka

Vezani članci

Algebra predstavila novu metodu informatičke edukacije SMART

09.07.2009.

U prostorijama Informatičkog učilišta Algebra u Zagrebu, direktorica Microsofta Hrvatska Venesa Schütz i čelni ...

Hrvatski Shoutem dobio milijun dolara od NHL zvijezde i kreće u preuzimanje američkog konkurenta

22.07.2026.

Shoutem, hrvatsko-američka platforma za izradu mobilnih aplikacija, ulazi u novu fazu rasta. Nakon vlasničke transakcije, nove investicije i planiranog preuzimanja američkog konkurenta, tvrtka još snažnije okreće fokus prema SAD-u, ali razvoj proizvoda i

Iz gradića od 24.000 stanovnika do zvijezde europskih burzi: Ova tvrtka ostvarila je nevjerojatan rast od 459 posto

22.07.2026.

Godinama se austrijsko tržište kapitala povezivalo ponajprije s bankama i energetskim kompanijama. Međutim, ove je godine Bečka burza postala jedno od najuspješnijih tržišta dionica u europodručju, a najveće zasluge za to ne pripadaju financijskom sektoru

Ante Mandić: Od prodaje sati do prodaje sposobnosti

21.07.2026.

Klasična konzultantska ili IT-uslužna tvrtka mjeri se kroz iskoristivost konzultanata, broj naplativih ljudi, dnevnu cijenu, bench, bruto maržu, fluktuaciju i brzinu zapošljavanja. Te metrike pokazuju disciplinu isporuke i monetizaciju stručnog rada.

Nikolina Finska radila na Angry Birdsu u Finskoj, a onda pokrenula startup u Hrvatskoj

21.07.2026.

Finska je jedna od najvećih gaming sila svijeta, ali Nikolina Finska odlučila ju je napustiti i svoj gaming startup graditi iz Hrvatske. Ispričala nam je zašto te koje to lekcije iz rada na Angry Birdsu i drugim projektima primjenjuje u svoj timu.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk