Ministri Romić i Panenić p(r)ozvani neka riješe nered

Farmeri optužuju industriju mljekarstva za uništavanje proizvodnje, a ona pak traži od državnih institucija uvođenje reda u postupke trgovaca zakonom koji bi odredio okvire dobre prakse.

U poljoprivrednom loncu opet vrije, a vatru su (ne)očekivano razbuktali brojni problemi nagomilavani tijekom proteklih godina. Naravno, nisu se krizne situacije iznjedrile samo u mandatu sad već bivšeg ministra Tihomira Jakovine, nego su uz njega za bremenito stanje zaslužna i njegova dva-tri prethodnika.

Dvije argumentacije
Stanje u mljekarstvu, na što je ovih dana potežući snažno zvono na uzbunu i ne štedeći nikoga izravnom žestokom kritikom upozorila Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) Život, zapravo je samo mala ilustracija ukupna stanja i nereda na tržištu s kojim su suočeni ne samo proizvođači mlijeka već svi proizvođači unutar ukupna poljoprivredno-prehrambenog sektora RH. Udruga Život ovaj put na nišan je stavila industriju mljekarstva, izrijekom prozivajući velike otkupljivače (Dukat, Belje, Meggle, Vindiju) da su "gospodari života i smrti obiteljskih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka", dok se resorno Ministarstvo poljoprivrede nehajno drži po strani, kao da je riječ o problematici Mliječne staze iz Sunčeva sustava, a ne dramatičnom urušavanju proizvodnje mlijeka. Jednom od najvažnijih proizvoda u nacionalnim agrarnim strategijama svih članica Europske unije, osim u Hrvatskoj.

Naime, s otkupljenom količinom mlijeka u 2015. tek nešto većom od 500 tisuća tona vratili smo se u 2003. godinu. U odnosu na rekordni otkup iz 2009., izgubljeno je 162 tisuće tona mlijeka, što je lani nadoknađeno uvozom nastavljenim, naravno, i ove godine. Međutim, mliječni problem ipak nije tako jednostrano obojen. Kako svaka medalja uvijek ima dvije strane, tako se i ovdje paralelno odvijaju dvije priče i obje su nabijene održivim argumentima. Industrija mljekarstva nije bez grijeha, ali gurnuta u tržišnu utakmicu i ona se mora nositi s nemalom konkurencijom, ali i trgovcima u borbi za vlastiti pozitivan učinak. Prozvane tvrtke uzvratile su stoga svojim "streljivom". Na zaokret od dosadašnje prakse p(r)ozivaju ne samo novog ministra poljoprivrede Davora Romića već i ministra gospodarstva Tomislava Panenića, ali i cijelu Vladu RH.

Damping gomila zalihe
Na policama trgovačkih lanaca danas je gotovo polovica proizvoda iz uvoza, dok je prije pet godina ta brojka iznosila oko 20 posto, tvrdi Cromilk, strukovno udruženje mljekarske industrije. Ukidanje kvota i ruski embargo nagomilali su zalihe na EU tržištu, koje se zbog visokih troškova neškodljivog zbrinjavanja na hrvatskom i sličnim tržištima prodaju u bescjenje, po neviđenoj damping preši. Pa litra trajnog mlijeka iz uvoza ima nižu cijenu od litre mlijeka otkupljenog na farmamam u RH, dok je uvoz sira veći od domaće proizvodnje. Premda je Europska komisija odgodila uvoz mlijeka i prerađevina iz BiH u RH, na policama nekih trgovaca ponuđen je asortiman iz susjedstva.

Stoga Cromilk, čije članice grcaju pod teretom zaliha, od ministarskog dvojca Romić-Panenić traži neka žurno provedu mjere zaštite lokalnih proizvođača koje njihovi prethodnici Jakovina i Ivan Vrdoljak nisu odradili iako su još 2014. imali ponuđen gotov model. Riječ je o zakonu (ili kodeksu) koji bi odredio okvire dobre trgovačke prakse kako bi svi sudionici tržišta mogli poslovati u fer uvjetima. Češka i Mađarska još su 2009. zakonom disciplinirale trgovce, Slovenija je 2011. usvojila kodeks koji su zajedno kreirali Gospodarska, Trgovačka i Poljoprivredna komora. Europski parlament od 2009. je izradio pet rezolucija o problemima u maloprodaji, s naglaskom na neravnotežu i zloporabe u lancu opskrbe hranom, dok je EK sastavila tri komunikacije, jednu zelenu knjigu i dva izvješća.

Loptanje zakonom
Komisija je 2014. pozvala sve članice EU neka usvoje zakon ili kodeks, ovisno o stanju u svakom nacionalnom okviru, ističući kako ogledno može poslužiti model koji primjenjuje V. Britanija. Skupina hrvatskih tvrtki samostalno je posegnula za mogućim lokalnim rješenjem. U proljeće 2015. na vlastiti trošak angažirali su tim pravnih znalaca i tekst zakona ponudili mjerodavnim državnim institucijama. Umjesto da za isti stol pozovu sve sudionike upletene u problematiku kako bi iznjedrili kompromisno rješenje, one su se zakonom najprije loptale, dok nije uskočio u ladicu, gdje je potonuo u sloju prašine.