Mljekare plijene krave, a država ovrhama poticaje

Na području Slavonije i Baranje sve je više farmi, podizanih uz pomoć nacionalnog Operativnog programa, pred bankrotom. Operativni program podizanja novih farmi donesen je 2004. godine s ciljem da se do 2010. povoljnim kreditima i kamatama Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) izgradi što više novih farmi i poveća konkurentnost prije ulaska u EU. Najveći interes vladao je za govedarski program, posebice u Osječko-baranjskoj županiji. Veliku zaslugu za to je imala, kažu danas mnogi seljaci, tadašnja garnitura Ministarstva poljoprivrede koja je diljem Slavonije i Baranje nastojala “nagovoriti” što više seljaka da uđu u program.

Prema nekim podacima, u Osječko-baranjskoj županiji putem Programa u četiri godine podignute su 32 nove farme goveda, te još 30-ak mimo njega. Prva farma podignuta u Osječko-baranjskoj županiji iz programa bila je farma s 50 muznih krava Senke i Nikole Žeravice iz Đakova. - Još su mi svježa sjećanja na osječki proljetni poljoprivredni sajam 2005. godine, kada je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Stjepan Mikolčić gotovo molio seljake da uđu u program uz obećanja da će im država pomagati. Mnogi su nasjeli, uletjeli u kredite i sve je bilo u redu dok je otkupna cijena mlijeka bila dobra. Međutim, sada mnogi ne mogu otplaćivati kredite, a pomoći od države nema. I sam sam neki dan bio u HBOR-u da dogovorim “zamrzavanje” kredita, za kojeg sam stan u Osijeku stavio pod hipoteku. Iako sam podigao manji kredit, od 1,3 milijuna kuna, trenutačno ga ne mogu vraćati, jer je cijena mlijeka pala, a imam manju proizvodnju, odnosno malo krava, jer sam neke bio primoran prodati da mi HEP ne bi isključio struju. Istodobno sam već dva kredita koja sam imao vratio, kaže Žeravica, te dodaje kako od farme preživljava cijela obitelj, supruga, stariji sin i njegova supruga, te mlađi sin koji pohađa osmi razred osnovne škole, koji jako voli pomagati na farmi. Matija Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda, kaže da je ovakvih i još težih primjera na selu sve više.

- Zove me sve više seljaka koji ne mogu plaćati kredite, blokirani su im računi za neplaćeno mirovinsko, zdravstveno osiguranje i slično. Mnogima se dugovanja kreću 100.000 pa i više kuna, kaže Brlošić, te dodaje da država već ovrhama sjeda na poticaje pojedinim poljoprivrednicima. Brlošić navodi kako je nedopustivo da seljaci koji su na nagovor ušli u velike investicije, sada jedan po jedan padaju. Napominje i da je mnoge seljake, koji se smatraju prevarenim sramota i ne žele javno progovarati o problemima. S jednim od njih razgovarali smi i mi, ali je želio ostati anoniman. - Smatram da je država nagovorila seljake da se bave proizvodnjom mlijeka i sada im okrenula leđa. Osobno sam s obitelji ušao u veliku investiciju, podigao farmu s 200 muznih krava vrijednosti 15 milijuna kuna i sada sam pred bankrotom. Kao i mnogi propao sam zbog neisplaćenih kapitalnih ulaganja na koje smo računali kada smo ulazili u investicije, ali i pada otkupne cijene mlijeka, kazao je taj farmer, prvi kojemu je mljekara za neplaćen dug zaplijenila i sve krave koje ovih dana planira ponuditi na prodaju putem dražbe.