Mljekari odustaju, uvoznici pobjeđuju

Svaki dan oko tisuću litara, iako je prije četiri godine od mlijeka htio odustati. Gradnja nove staje bila je posljednji pokušaj.

- Koliko je sad dobro ili loše, to je sad teško procijeniti. Što se tiče samih krava, ako jednom ispraznite staju, više nikad u tu staju neće doći ni jedna krava, kaže Marko Starčević, Sasovac.

Nakon što je deset godina stagnirala na jedva tri kune, otkupna je cijena lani napokon premašila četiri. Za poslovanje s dobiti, kaže, i to je nedovoljno, jer ulazni su troškovi veći i do sto pedeset posto.

- Nekad je bila premija, da li je to sad moguće uvest ili nije, to mi ne znamo, ali ja mislim da bi to bila dobra pomoć države, kaže Marko.

Prema iskustvima kolega iz Austrije i Njemačke misle da je moguće.

- Njihova je cijena mlijeka 67 eurocenti plus potpore općina, gradova, županija. Oni imaju regije, o tome uopće ne žele pričat, kaže Siniša Dreta, Stara Plošćica.

Hrvatska je država uskočila s potporama za ublažavanje posljedica rata u Ukrajini, no one će na račune stići u kolovozu.

- Prije godinu dana smo podnijeli zahtjev za poticaje, evo danas je 1. travnja, poticaja za mljekare nema, a trebalo je već kupiti repromaterijal za proljetnu sjetvu, ističe Mirko Katalenić, Gudovac.

Glavu iznad vode drži im ratarstvo, pa će sjetvu financirati županijskim kreditom. Mjerama baš i ne vjeruje.

- Sve dosad što se radilo, ceh uvijek plaćamo mi. Prerađivači, trgovci, distributeri, oni uvijek zarade onoliko koliko njima treba, a nama što ostane, kaže Mirko.

To su uglavnom dugovi, pa se mljekarski bazen ubrzano prazni.

- Vezani smo s fondovima i moramo to trpjeti dok ne izađu fondovi, poslije toga je vjerojatno kraj, kaže Siniša Dreta.

U godini dana izgubili smo više od petsto proizvođača, pa ne iznenađuje da već godinama više od polovine domaćih potreba za mlijekom pokrivamo uvoznim.

Mini sirana spasila gospodarstvo obitelji Gašić

HRT-ova novinarka Marija Matoš posjetila je u Osječko-baranjskoj županiji u selu Beketinci farmu muznih krava obitelji Gašić, koja se već dva desetljeća bavi stočarstvom te ima i mini-siranu.

Na dan proizvedu oko 750 litara mlijeka, imaju 70-ak grla stoke, a kako su uspjeli opstati otkrio nam je Ivan Gašić.

- Otac je htio odustati jer je cijena mlijeka bila niska, i dalje je niska, ali sestra i ja smo inzistirali da otvorimo mini-siranu, da imamo finalni proizvod, da svoje kvalitetno mlijeko pretvorimo u kuhane sireve i to je spasilo ovo gospodarstvo, rekao je Ivan.

Istaknuo je kako se preradom sira mogu pokriti, ali ne mogu preradom svježeg kravljeg mlijeka jer je cijena preniska.

Na pitanje zašto se smanjio broj mljekara Ivan Gašić je rekao kako je to prije svega niska cijena mlijeka jer se ne mogu pokriti vlastiti troškovi.

- Druga stvar su poljoprivredna zemljišta. Mi stočari uvjetovani smo uvjetno grlo po hektaru i nemate dovoljno zemlje da proizvedete dovoljno hrane za krave. Ako još bude i loša godina prinos će biti loš i nemate dovoljno hrane, rekao je.