MMF: oporavak europskih zemalja 2010. različitim brzinama

Europske zemlje će se oporavljati od globalne gospodarske krize različitim brzinama tijekom 2010. godine, uz postupno poboljšanje na tržištu rada, izjavio je
Marek Belka, direktor europskog odjela MMF-a.

Kako se 2009. bliži kraju, Belka je kazao kako je ono što je upadljivo u Europi to što je svaka pojedina zemlja imala različit put tijekom globalne krize.

Koliko su teško zemalje pogođene opadanjem trgovine i kolanja kapitala bilo je određeno otvorenošću gospodarstva i kvalitetom politika i institucija, više nego geografskom podjelom Istok-Zapad.

Te će različite polazišne točke također utjecati da oporavak ide različitim brzinama, rekao je poljski ekonomist Belka, u intervjuu za MMF-ov Survey online objavljenom u utorak.

Na pitanje kakva će biti 2010. godina za Europu, Belka je kazao da je kriza koja je pogodila Europu krajem 2008. bila bez presedana, te da 2010. neće biti nimalo slična 2009.

"Sada smo na sredini oporavka ali on nije jako snažan, iako je jasno da se situacija popravlja ... Godinom 2010. dominirat će izazov postizanja ravnoteže između nastavka potpore gospodarstvu i postupnogukidanja nekonvencionalanih mjera ... posebno financijskih i monetarnih", rekao je Belka.

Bankarski sektor u Europi još nije u dobrom stanju kao što bismo to željeli, rekao je Belka, ističući da su problemi koncentrirani uograničenom broju institucija, tako da se kreatori politike trebaju koncentrirati na njih.

"Nacionalne vlasti trebaju osigurati da banke povećaju kapital kako bi se mogle nositi s budućim gubicima od kredita, te biti u položaju produljiti kredite. Od slabih banaka treba tražiti da prikupljaju kapital i provedu restrukturiranje", rekao je Belka.

Za tržište rada, čelnik europskog odjela MMF-a je kazao kako očekuje da će se početi popravljati krajem 2010. i početkom 2011., tek nakon oporavka poslovnih aktivnosti.

Istakao je nejednako stanje s nezaposlenošću u najrazvijenijim zemljama Europe, gdje je ona neznatno povećana s krizom, u odnosu na zemlje poput Španjolske, Irske i brojnih novih europskih gospodarstava, gdje je nezaposlenost oštro narasla.

Na pitanje o savjetu kreatorima politike u odnosu na mjere koje su uvedene za borbu s krizom, Belka je kazao kako podržava stajalište da te mjere za sada treba zadržati, jer nije sigurno koliko je oporavak jak, te da treba planirati oprezan izlaz a u 2011. početi s fiskalnomkonsolidacijom, pri čemu je izrazio punu potporu MMF-a pristupu Europske komisije.

Naglasio je da neke zemlje moraju djelovati brže, poput Grčke, Irske i Španjolske, kao i da je nekoliko zemalja na istoku - Srbija, Ukrajina, Rumunjska i Mađarska, već počelo s procesom konsolidacije.

Belka je kazao kako su četiri faktora odredila težinu s kojom je kriza pogodila pojedine zemlje: strukturne značajke gospodarstva, kvaliteta makroekonomske politike, kvaliteta institucija i režim deviznog tečaja.

Istakao je da su krizu relativno dobro podnijela velika gospodarstva s diverzificiranom proizvodnom osnovom, poput Poljske, Češke i Slovačke.

One zemlje koje su imale neodržive fiskalne politike, poput Mađarske ili Rumunjske, prve su pale u krizu, dodao je.

Ukazao je na važnost kvalitete institucija, posebno nadzora financijskog sektora, ističući primjer Češke s jakim režimom nadzora.

Fiksni devizni tečajevi bili su stup ekonomske stabilnosti za tri baltičke države i Bugarsku, no režim tečaj je faktor koji je imao manju ulogu, jer su među najteže pogođenim zemljama, Ukrajina, Mađarska i Rumunjska imale fiksne tečajeve.

Na pitanje o glavnim poukama iz krize, Belka je kazao kako "dobre politike počinju u dobrim vremenima", a krize nas natjeraju da shvatimo kako dobra vremena ne traju vječno.

"Zbog toga su dobra vremena također razdoblje kada se trebe pobrinuti za loše dane, ne samo s akumuliranjem rezervi već i izgradnjom institucija koje su u stanju odoljeti naletu krize, uključujući i financijski sektor", istakao je Belka.

Po njegovim se riječima mnoge pouke iz krize treba izvući vezano za nedostatke i nesavršenosti na financijskim tržištima, te ubuduće jačati regulatorni okvir i nadzor.