Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Ožu 2023

Mojca Marovt, Preplam: Trebalo je uložiti više od milijun eura da se modernizira tvrtka iz 70-ih

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Valentina Starčević  

Mojca Marovt, Preplam: Trebalo je uložiti više od milijun eura da se modernizira tvrtka iz 70-ih

Ulaganje u novu strojnu opremu, suženje ponude proizvoda i specijalizacija ambalažnog dijela – što je provedeno 2016. godine, izoštrilo je bit poslovanja Preplama iz Jakovlja pored Zaprešića. To se dogodilo nakon što je iste godine ta hrvatska tvrtka koja izrađuje plastične proizvode poput kutija, spremnika i ambalaže dobila za vlasnicu i direktoricu Slovenku Mojcu Marovt.

Idući važan korak vlasnice bio je uvođenje IML (in-mould labelling) tehnologije u proizvodnju Preplama prije dvije godine. Riječ je, objasnila je, o metodi označavanja u kojoj se unaprijed otisnuti film nanosi na kalup te se plastične kuglice zatim zagrijavaju i stavljaju u kalup gdje se stapaju s etiketom kako bi se stvorio konačni, pojedinačni proizvod. Kada se tome pridoda ponuda proizvoda od reciklirane plastike, izrada proizvoda prema mjeri i željama kupca te snažnije širenje izvan granica Hrvatske, Preplamova današnja uspješna poslovna politika u potpunosti je zaokružena.

Preplam izrađuje plastične proizvode za prehrambenu, građevinsku i kozmetičku industriju, a najveći udio, rekla je Marovt, čine plastične kantice okruglog i ovalnog tipa od 0,75 do 20 litara, košare za kruh i pecivo, plastične kutije za ribe i vino i kutije za skladišta. Proizvodi također nosivu ambalažu kozmetike na prodajnim policama u trgovinama.

Put do moderne proizvodnje
– Prepreke s kojima smo se najviše nosili su bile u nama samima. Zastarjela oprema i nedostatak moderne tehnologije bilo je prvo što je trebalo riješiti nakon preuzimanja Preplama. Od tada zamjenjujemo sve strojeve i alate te je do sada u osuvremenjivanje uloženo više od milijun eura uz pomoć kredita banaka i sredstava europskih fondova. Osim strojeva i alata, najviše se oslanjamo na obrazovanje svojih zaposlenika, odnosno prijenos znanja i vještina potrebnih da napredujemo, a kako bismo učili na pogreškama i ne ponavljali ih. Uloženo nam se vraća optimizacijom procesa rada i stjecanjem novih znanja i vještina.

Naš trud prepoznaju i kupci te je cilj širenje našega poznatog brenda po hrvatskom tržištu i zemljama susjedstva. Budući da pratimo trendove, naši su proizvodi i ekološki, svi se naši plastični proizvodi mogu sto posto reciklirati. Zato što je zaštita okoliša naš prioritet, već u opskrbnom lancu osiguravamo da se dio ulaznih materijala može reciklirati. Zapravo, plastika ne onečišćuje okoliš, onečišćuju ga ljudi. Također, sav proizvodni otpad skupljamo, sortiramo, meljemo i ponovno ugrađujemo u proizvode koji nisu namijenjeni prehrambenoj industriji, odnosno nisu u dodiru s hranom i ne trebaju prehrambeni certifikat – istaknula je Marovt, čiji je sin Jure Haložan tehnički direktor Preplama.

Izazovi rasta
Preplam je u 2022. ostvario 2,63 milijuna eura prihoda, od čega 38 posto otpada na izvoz. Lani se u odnosu na 2021. izvoz povećao u Njemačku, Austriju i Sloveniju, a izvoz u Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku ostao je na istoj razini. U 2021. ostvario je 2,99 milijuna eura, što je prema 2020. više za 472.088 eura. Marovt objašnjava da su prihodi u 2021. rasli zato što je ostvarena povećana prodaja plastičnih kanti i proizvoda za sprječavanje zaraze koronavirusom.

– Na žalost, bili smo primorani dizati cijene svojih proizvoda zbog iznimno visokih cijena materijala. Prošle godine s prestankom širenja koronavirusa udio prodaje za medicinski sektor pada, a naš je primarni asortiman stabilan. U 2023. očekujemo minimalni pad potrošnje, zbog trenutačne ekonomske situacije. Istodobno planiramo rast prometa od 15 posto u odnosu na 2022. uz daljnje širenje na tržište s ponudom novih proizvoda.

To će biti izazov, ali mi ga prihvaćamo objeručke. Preplam ujedno iz godine u godinu povećava udio proizvoda od reciklirane plastike, ali teško je dobiti reciklirani materijal u dostatnoj količini i kvaliteti. Reciklirana plastika nije uvijek dostupna na razini kvalitete koju Preplam zahtijeva te su u odnosu na uobičajene proizvode od plastike potrebni dodatna energija i trud da bi se proizveo isti proizvod od reciklirane plastike – napomenula je Marovt.

Vitka proizvodnja
Hoće li potpuno prijeći na proizvodnju od reciklirane plastike i koliko će ona poskupiti proizvode ovisi naravno od ekonomije obujma u industriji, nastavila je. Preplamovi kupci potražuju proizvode od reciklirane plastike, što za Marovt znači da kupci prate trendove i brinu se o okolišu.


Komentari članka

Vezani članci

Velika investicija u Osijeku: Medicline širi proizvodnju i osvaja inozemna tržišta

04.11.2026.

Komercijalni direktor tvrtke Medicline Tomislav Gal rekao je kako je tvrtka nastala u Osijeku kao stopostotni domaći projekt, a danas je vodeći hrvatski proizvođač medicinskih pomagala i opreme za zdravstvene ustanove.

Drava International: Da u njoj samo recikliraju, davno bi zatvorili

02.11.2026.

Suvlasnik Drave International Zvonko Bede otkriva zašto sama reciklaža nije isplativa, koliko stoji proizvodnja i što tvrtka planira dalje

Žito uložilo osam milijuna eura iz IPO-a, udvostručuje proizvodnju na farmi kod Osijeka

01.11.2026.

Završetkom druge faze proširenja Orlovnjaka kapacitet farme raste na 2.700 krmača, a godišnja proizvodnja gotovo se udvostručuje na 89.100 prasadi.

Končar i HŽPP preuzimaju Gredelj: ponuda je prihvaćena

01.11.2026.

Gradnju autocesta privodimo kraju. Dva su natječaja aktualna prema Dubrovniku te dva u Primorsko-goranskoj županiji prema Žutoj Lokvi. Do kraja godine očekujemo završetak punog profila autoceste Zagreb – Macelj, na kojoj do 2032. koncesiju ima Strabag.

Končar ostvario 230,6 milijuna eura konsolidirane neto dobiti

30.10.2026.

Grupa Končar u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 230,6 milijuna eura, što je rast od 37,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog u četvrtak.

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk