Monetarna i tečajna politika ostaju kao i dosad

Nakon prilično velike devizne intervencije središnje banke zbog rasta eura bliže razini 7,50 kuna u ponedjeljak, tečaj se primirio i u srijedu se kretao oko 7,45. Mada istodobno već neko vrijeme i mjenjački šalteri rade punom parom potvrđujući dobru turističku sezonu i prateći priljev deviza, silnice u smjeru deprecijacije nisu posve prigušene, kažu devizni analitičari.

To što je prosječna razina tečaja i njegovih oscilacija ove godine u cjelini nešto viša nego prijašnjih godina, s obzirom na ukupne priljeve/odljeve deviza (manje stranih ulaganja, veći trgovinski deficit, trend razduživanja poduzeća prema inozemstvu) ne bi trebalo čuditi. No potražnja za devizama u posljednjih nekoliko tjedana intenzitetom ipak intrigira i profesionalne trgovce devizama pa su i rast tečaja uoči intervencije HNB-a skloni barem dijelom pripisati špekulativnoj potražnji. Tečajne špekulacije kao mogući razlog posljednjem uzlaznom valu tečaja nije posve odbacio ni guverner Željko Rohatinski iako je Jutarnjem listu izjavo kako je mogući razlog velikim kupnjama deviza i višak kunske likvidnosti, a "jedna velika banka" na upit HNB-a o prirodi pojačanih kupnja deviza odgovorila da je to bilo radi "usklađivanja deviznih pozicija". Za svaki slučaj, Rohatinski je poručio da će HNB, bude li trebalo, dodatno obeshrabriti stvaranje deprecijacijskih očekivanja, osim deviznih intervencija posegnuti i za drugim instrumentima, uključujući i povlačenje kuna povećanjem stope obvezne pričuve. Slična je poruka u srijedu poslije podne odaslana i kroz priopćenje HNB-a. "Još jednom naglašavamo da monetarna i tečajna politika ostaje u potpunosti onakva kakva je bila i jedina kakva u našim uvjetima osigurava stabilnost, kako cijena tako i financijskog sustava".

Ponavljajući kako "u ovom trenutku nema nikakvih fundamentalnih razloga za deprecijacijske pritiske", u HNB-u kažu da su aktualiziranju špekulacija o stavu HNB-a o adekvatnosti tečajne politike vjerojatno pridonijeli učestali napisi o tečaju, Njih je pak najsvježije potaknuo MMF. Akteri deviznog tržišta, dakako, imaju sumnjivca oko toga tko je "velika banka" koja je najaktivnije kupovala devize. No, oko motiva se tumačenja svode na hipotetska razmišljanja široka raspona. Od špekulativnih motiva, mogućeg vraćanja ovećeg kredita matici pa do pozivanja na valutne preferencije i naputke matičnih europskih banaka koje su u još nekim zemljama regije (izvan eurozone) u novije vrijeme pridonijele slabljenje lokalne valute. Na upit najvećoj u nas, Zagrebačkoj banci, o razmjerima i prirodi kupnja deviza u zadnje vrijeme, odgovorili su nam da oni svojim aktivnostima nisu poticali jačanje eura. "Razmjeri trgovanja i odnos ponude i potražnje za devizama, vezano uz poslovanje banke s klijentima, ali i s drugim sudionicima na tržištu, kretali su se unutar uobičajenih parametara", kažu.