More hrvatskog Jadrana izvrsne kakvoće

More na našem dijelu Jadrana uglavnom je izvrsne kakvoće što znači da se kupači mogu sa sigurnošću kupati, rekla je voditeljica Odjela za zaštitu mora i priobalja u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode Nevia Kružić na okruglom stolu »More pred sezonu: vrijednosti i ugroze« koji su organizirali Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva i Vijeće za prirodoslovna istraživanja Jadrana HAZU..

»Hrvatska je pri samome vrhu u odnosu na druge mediteranske zemlje čija se kakvoća mora također ispituje, a svi podatci šalju se u Europsku agenciju za zaštitu okoliša te javno objavljuju«, istaknula je Kružić. Prvo ovosezonsko ispitivanje kakvoće mora počelo je prije 15-ak dana, a more će se ispitivati svaka dva tjedna do kraja kupališne sezone. »Rezultati ispitivanja pokazali su da more nije onečišćeno bakterijama koje utječu na zdravlje kupača«, naglasila je Kružić i dodala da su rezultati u svih sedam jadranskih županija pokazali da je more izvrsne ili dobre kakvoće. Samo na nekoliko plaža more je svrstano u kategoriju »zadovoljavajuće kakvoće«, a riječ je o području Kaštelanskog zaljeva i nekoliko plaža u Istarskoj županiji. Međutim, prema njenim riječima, tamo more ipak nije onečišćeno u toj mjeri da bi trebalo zabraniti kupanje. Upozorila je i da tijekom sezone kupanja u našem obalnom moru ima čak i do 150.000 manjih plovila, koja se često privezuju na netaknutim plažama, te onečišćuju okoliš jer svoje otpadne vode i otpad ne nose u prvu luku nego vjerojatno često ispuštaju u samu uvalu. U raspravi je upozoreno da se najavljuje udvostručivanje kapaciteta nautičkog turizma na našoj obali, ali se, čini se, pritom ne brine dovoljno o tome kako će to utjecati na okoliš. Međutim, kako nautičari, ali i ostali gosti na hrvatski Jadran prije svega dolaze zbog lijepe i očuvane prirode stručnjaci su upozorili da treba voditi računa o održivosti cjelokupnog pa tako i nautičkog turizma, a ne da se sve razvija stihijski kako ne bi sami 'rezali granu na kojoj sjedimo'. Naime, turizam uz brojne koristi donosi i razne negativne posljedice - od povećanja onečišćenja i opasnosti od požara do betonizacije prostora pa ekologija mora biti ispred profita, upozorio je prof. dr. Vlatko Jadrešić. Dubravka Lulić Krivić iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture je istaknulo da bi trebalo hitno izraditi i donijeti Zakon o moru te da o njemu brinu najviše tri resora jer je to područje sada pokriveno brojnim propisima i pod nadležnošću brojnih institucija pa često »nezna lijeva što radi desna«. Problem je i u tome što o korištenju prostora odluke donose općinski, gradski i županijski vijećnici koji o tome često ne znaju dovoljno pa je u postojećim prostornim planovima uz 750 kilometara već urbanizirane obale (od ukupno 6000 kilometara) predviđena urbanizacija još 600 kilometara, upozorio je predsjednik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić.

Zaštiti Jadrana i održivom razvoju, prema njegovim bi riječima, najviše pomoglo proglašenje Jadrana za posebno osjetljivo područje i izrada strateške procjene utjecaja na okoliš koja bi utvrdila konflikte u prostornim planovima.