Muke s frankom tek slijede

Iako su krediti vezani uz franak već neko vrijeme klijentima izvor problema zbog jačanja švicarske valute i rasta kamatne stope, pravi udar jačanja franka iz prošle godine tek se očekuje ove godine. Da povećani problemi za klijente i banke u otplati tek slijede, pretpostavljaju i u središnjoj banci koja je tom problemu posvetila poseban prostor u posljednjem izdanju publikacije Financijska stabilnost. Zbog vremenskog pomaka s kojim kvaliteta kredita reagira na promjenu tečaja efekt deprecijacije kune prema švicarskom franku iz 2010. tek će se vidjeti 2011., smatraju u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).

Unatoč pomaku od nekoliko mjeseci koliko je uobičajeno da se efekti iz realne ekonomije poput, primjerice, rasta nezaposlenosti primijete u svakodnevnom poslovanju banaka, prošlogodišnji udar jačanja franka banke su već osjetile “znatnim pogoršanjem kvalitete kredita vezanih uz švicarski franak”, posebice stambenih kredita. “Dok se udio loših kredita u ukupnim stambenim vezanim uz švicarski franak tijekom prvih 11 mjeseci 2010. gotovo udvostručio, udio loših kredita u ukupnim stambenim vezanim za euro bio je upola manji”, primijetili su u HNB-u. Tako je problematičnih stambenih kredita u euru bilo oko 2 posto, udio loših kredita vezanih uz franak premašio je 4 posto. Ukupno gledano, kvaliteta portfelja banaka u padu je posljednje dvije godine.

Dok se prije krize udio loših kredita s neurednom otplatom kretao između tri i četiri posto u ukupnim kreditima, posljednja brojka govori da je 11,2 posto svih kredita klasificirano kao loši. Dok je u godini izbijanja krize švicarski franak prema kuni prosječno ojačao manje od 2 posto, u 2009. ojačao je gotovo 7 posto. Nezaustavljivo jačanje nastavilo se i prošle godine kad je srednji tečaj porastao sa 4,92 na 5,9 kuna, odnosno za 20 posto, dok je početkom 2011. počeo slabiti. Da situacija bude teža, uz rast vrijednosti švicarske valute porastao je broj nezaposlenih, a dohodak kućanstava se smanjio, što su oba faktora s izravnim efektom na pogoršanje otplate kredita. Gotovo tri četvrtine kredita u švicarskim francima banke su odobrile klijentima za rješavanje stambenog pitanja, dok su manji dio od 10 posto autokrediti. Upravo stoga što je riječ o dugoročnim kreditima, njihov udio u svim plasmanima pada sporo zbog čega će se valutni rizik koji je u njih ugrađen još dugo predstavljati potencijalan problem.

U svjetlu problema koji se očekuju s kreditima vezanim uz švicarski franak djelomice se mogu tumačiti i posljednje najave koje stižu iz banaka o snižavanju kamatnih stopa na stambene kredite. Prije desetak dana dvije najveće, Zagrebačka i PBZ, gotovo istodobno su najavile jeftiniju otplatu kredita. Dok se potez Zagrebačke banke odnosi na cijenu stambenih kredita vezanih za eure i oporavak prodaje stanova, PBZ je snizio kamatnu stopu za stambene kredite vezane za švicarske franke i eure za 0,25-postotnih bodova. Sličan potez najavila je i treća po veličini, Erste & Steiermärkische banka koja će kamatnu stopu za postojeće stambene kredite u švicarcu od početka lipnja sniziti za 0,3-postotna boda.