Na božićnom stolu odojci iz Danske i Nizozemske

Tradicionalna svinjokolja iz godine u godinu je sve manja, a gotovo 40 posto odojaka u domaćim torovima je iz zemalja EU-a, posebno Danske i Nizozemske.
Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kazao nam je da se od 1,1 milijuna svinja na domaćem tržištu za osobne potrebe domaćinstava sad zakolje nešto više od pola milijuna svinja. Još prije tri godine taj broj je iznosio 700.000 svinja.
Dodaje da su posao klaonica u Hrvatskoj uvelike preuzeli trgovački lanci koji u svojoj ponudi imaju već obrađeno meso. Uz to, trgovci imaju u ponudi i meso za sušenje. Što se tiče uvoza, Bobetić napominje da je odojaka iz domaćeg uzgoja bilo manje još ljetos u špici turističke sezone, odnosno povećane potrošnje, kad je zbog manje ponude od potražnje došlo do njihova većeg uvoza.
Na nestabilnom domaćem tržištu, kako kaže, posebno nedostaje mesa za mesnoprerađivačke proizvode, kao što su kobasice. Osim toga, uvelike se uvoze pancete, butevi za pršut, svinjski vrat...
Primjerice, samo pršuta na domaćem tržištu nedostaje 50 posto ili 700.000 komada godišnje. Kolona uvoznih svinja, pak, proteže se od Maclja do Krka.
U prvoj polovici ove godine u Hrvatskoj je vrijednost uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda povećana 36,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je istodobno izvoz rastao po stopi od 17,4 posto.
Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda HGK-ova Sektora za poljoprivredu pokazuju da je vrijednosno najveći uvoz raznih proizvoda za hranu u iznosu od 107 milijuna dolara.
Za više od 80 milijuna, točnije 84 milijuna dolara, u prvom je polugodištu uvezeno mesa i klaoničkih proizvoda, a količinski je uvezeno 27.000 tona mesa i klaoničkih proizvoda.
Uvoz živih životinja iznosio je 20.000 tona, a vrijednost tog uvoza dosegnula je 72 milijuna dolara, dok je u vrijednosti 27 milijuna dolara, a količinski 6000 tona, u prvom polugodištu uvezeno prerađevina od mesa.
Kao i u uvozu, u prvom je polugodištu najviše izvezeno raznih prehrambenih proizvoda, u vrijednosti od 92 milijuna dolara, a slijedi šećer i proizvodi od šećera s 89 milijuna dolara. Mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja i meda izvezeno je za 35 milijuna dolara, a ista je vrijednost i izvezenih prerađevina od mesa.
Glavna izvozna odredišta Hrvatske su BiH, u koju je u prvom polugodištu izvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 216 milijuna dolara, što je 25,1 posto više nego u prvih šest mjeseci lani.
Slijedi Slovenija, u koju je izvezeno robe za 56 milijuna dolara ili 28,9 posto više, Italija u koju je izvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za 53 milijuna dolara (34 posto manje) te Srbija u koju je izvoz povećan 41,4 posto i iznosi 46 milijuna dolara.
Najviše hrane istodobno se uvozi iz Italije - 147 milijuna dolara, Njemačke - 141 milijun dolara, Brazila - 120 milijuna dolara i Mađarske - 113 milijuna dolara.
Pritom je uvoz iz Italije povećan u odnosu na prvo polugodište lani 35,2 posto, iz Njemačke 45,8 posto, iz Brazila 36,3 posto, a za čak 83,5 posto povećan je uvoz iz Mađarske.

U Hrvatsku nije uvezena zaražena svinjetina iz Irske
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja priopćilo je u ponedjeljak da u Hrvatskoj nema svinja zaraženih dioksinom, odnosno da nije bilo uvoza svinja iz Irske gdje je potvrđeno da su proizvodi od svinjetine kontaminirani dioksinom, potencijalno kancerogenom kemikalijom. Kontaminirana svinjetina izvezena je u 20 do 25 zemalja, a zdravstvene službe u Europi upozorile su potrošače da ne jedu irsku svinjetinu nakon što je u njoj i hrani za svinje nađen dioksin.