Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Stu 2019

Na Crni petak potrošnja je veća nego na Badnjak

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana Župan  

Na Crni petak potrošnja je veća nego na Badnjak

Prošlog su prosinca hrvatski građani potrošili 13,5 milijardi kuna, čak milijardu više od predviđenoga, čime je nastavljen višegodišnji rast blagdanske potrošnje posljednjih nekoliko godina. Primjerice, ona je 2016. u prosincu iznosila 11, a prije toga 10 milijardi kuna.

Projekcija za prosinac 2019. još nema, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS), koji tradicionalno objavljuju blagdansku košaricu četveročlane obitelji, no njihov predsjednik Krešimir Sever procjenjuje da će ona ove godine biti na razini prošlogodišnje, pa i nešto veća, a, uz masu koju čine plaće, božićnice, darovi za djecu i neoporezivi dio plaće, objašnjava to i visokim doznakama iz inozemstva. One su lani povećane za 426 milijuna eura i iznosile su 1,17 milijardi eura ukupno. Najveće iznose hrvatski iseljenici šalju iz Njemačke, Švicarske, SAD-a i Austrije.

Novi trend

U HGK-u skreću pozornost na nove trendove u potrošnji krajem godine, poput Crnog petka, sa Zapada uvezenog Black Fridaya, koji je lani, 23. studenoga, premašio potrošnju na Badnjak i Staru godinu. Iznos fiskalizacije Crnog petka 2018. bio je, ističu u Komori, gotovo 690 milijuna kuna, uz približno 7,2 milijuna fiskaliziranih računa. Usporedbe radi, podatci su Porezne uprave, prošlog Badnjaka, 24. prosinca 2018., fiskalizirano je 6,6 milijuna računa, a iznos fiskalizacije nešto je veći od 558,5 milijuna kuna, dok je 31. prosinca, na Staru godinu, fiskalizirano 6,3 milijuna računa, a njihov iznos je 519,4 milijuna kuna. U Poreznoj upravi upućuju na to da građani najviše troše petkom, a lanjski Badnjak i Silvestrovo pali su na ponedjeljak. Rastrošnost građana na Crni petak u Komori objašnjavaju rasponom sniženja od 20 do 70 posto.

- U načelu je riječ o većim popustima nego tijekom sezonskog sniženja - dodaju u HGK-u, uz poruku da sve veći broj kupaca planira kupnju tijekom Crnog petka.

- Stoga smo po uočenim navikama kupnje na taj dan sve sličniji američkim i britanskim kupcima - ocjenjuju u Komori, a u NHS-u dodaju da u Hrvatskoj na taj dan još uvijek nisu dosegnuta sniženja kakva imaju, primjerice, američki trgovci.

- Ondje su ona i do 90 posto. Ondje se velika sniženja pogotovo odnose na tehniku. Kod nas se sniženje od 70 posto najčešće odnosi na vrlo malo proizvoda - dodaje Sever. Ističe kako su hrvatski poslodavci i dalje nespremni u javnost izići s podatcima o isplati izdašnih božićnica svojim radnicima, pogotovo nakon podizanja neoporezivnog dijela na 7500 kuna.

- Umjesto da se pohvale i time potvrde da su odgovorni poslodavci, mi promičemo čudnu naviku da je sramota isplatiti izdašnu božićnicu. Treba poticati priču o tome - kaže čelnik NHS-a.

Zanimljiva je i amplituda potrošnje građana na Badnjak. Prema podatcima Porezne uprave, 24. prosinca 2016. ona je iznosila 465,6 milijuna kuna, 2017. godine pala je na 288,9 milijuna, a lani se gotovo udvostručila. Slično je i s potrošnjom na dan 31. prosinca u posljednje tri godine. Na Staru godinu 2016. iznos fiskaliziranih računa bio je 406,2 milijuna kuna, 2017. godine pao je na 283,3 milijuna, a lani je narastao na nešto više od 519,4 milijuna kuna.
Od 100 do 500 kuna

Lani je najviše građana, njih 39 posto, na božićne i novogodišnje darove potrošilo između 100 i 500 kuna, a od 500 do 1000 kuna za darove izdvojilo je njih 31 posto. Gornju granicu od 1000 kuna premašilo je samo devet posto građana, a svaki peti građanin potrošio je na darove manje od 100 kuna ili ih uopće nije kupovao. Bez obzira na raspoloživi budžet, 86 posto građana darove je namijenilo članu obitelji i voljenoj osobi. Već tradicionalno, najviše su se darovale igračke - najviše društvene igre, puzzle i slagalice, koje je pod božićno drvce stavilo gotovo 40 posto ispitanika. Uz to, kupovala se kozmetika, najviše za njegu lica i tijela, te parfemi - 37 posto, potom obuća i odjeća (36 posto) te delikatesni prehrambeni proizvodi (25 posto). Nešto više od 16 posto ispitanika odlučilo se darovati neki ukrasni predmet, a elektroniku i uređaje poklonilo je njih 13 posto. U prvom redu se tu misli na mobitele i popratnu opremu, gotovo 40 posto. Rast blagdanske potrošnje za milijardu kuna u odnosu prema projekcijama od 12,5 milijardi kuna objašnjen je krajem prošle godine rastom životnog standarda vidljivom po porastu plaća, rastu zaposlenosti, porastu prometa u trgovini na malo i, naposljetku, rastu BDP-a.


Komentari članka

Vezani članci

Snizili smo cijene, a prihodi i dalje rastu desetak posto

13.11.2026.

Transformacija je počela 2015., i to zato da se izmaknemo iz klasične maloprodaje te da se asortimanom i uslugama potpuno usmjerimo na ugostitelje

Lidl Hrvatska: U 20 godina poslovanja maloprodajna mreža narasla na 116 trgovina

30.10.2026.

“Dvadeset godina poslovanja Lidla u Hrvatskoj obilježili su kontinuirani rast, snažna partnerstva i trajna predanost zajednici”, ocijenio je predsjednik Uprave Lidla Hrvatska i Lidla Slovenija Boris Lozić.

Konzum: Strani radnici odlaze 30 posto rjeđe od domaćih

26.10.2026.

Kada filipinski radnik hrvatskom šefu na pitanje je li razumio zadatak odgovori s 'yes, sir' ili 'yes, madam', šef ili šefica najčešće će zaključiti da je sve jasno i da posao može početi. No taj odgovor ne mora značiti da je radnik iz te daleke zemlje do

Petar Ćorluka i Violeta: kako je iz Gruda izgradio poslovno carstvo

24.10.2026.

Grupacija s pet tvornica i 1600 zaposlenih ostvarila je 273 milijuna eura prihoda, a njezin vlasnik najavljuje nova ulaganja

Studenac zatvara 104 trgovine i dijeli hrpu otkaza

12.10.2026.

TRGOVAČKI lanac Studenac objavio je danas veliku reorganizaciju poslovanja u sklopu predstečajnog postupka. Zatvara 104 trgovine, smanjuje broj radnih mjesta u administraciji za 40 posto te ukida veleprodaju kao zaseban dio poslovanja. Promjene su, poruču

Tag cloud

  1. 2937 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1542 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1413 članka imaju tag ict
  6. 1601 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2025 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1391 članka imaju tag industrija
  12. 1278 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 723 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 392 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 519 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 461 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk