Na ‘crnoj listi’ poslodavaca rekordnih 717 tvrtki i obrta, upravo započela akcija brisanja

S jučerašnjim danom na tzv. crnoj listi poslodavaca koju zbog neprijavljenog rada vodi i javno objavljuje resorno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, upisano je bilo 717 tvrtki i obrta. To će po svemu sudeći biti i rekordna brojka jer je upravo započela akcija brisanja po novim pravilima Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, po kojima samo Ministarstvo automatizmom eliminira s popisa poduzetnike koji su na listi duže od godinu dana.

Eliminirati uporne prekršitelje
Dosadašnji rok za uklanjanje bio je šest godina, a kako su Poslovnom dnevniku jučer potvrdili u Ministarstvu rada, po novom roku već ovaj tjedan će automatizmom, po službenoj dužnosti, biti uklonjena otprilike polovica upisanih poslodavaca, dakle oko 350.

“Sukcesivno će se brisati i oni poslodavci koji dostave odgovarajuće dokaze o ispunjenju uvjeta koje zahtijevaju izmijenjene zakonske odredbe”, ističu u Ministarstvu rada, koje je na svojim internetskim stranicama objavilo i poziv poslodavcima koji su na temelju inspekcijskog nadzora upisani na crnu listu te imaju priliku na ubrzani postupak brisanja, koji im po novim pravilima stoje na raspolaganju.

Zakon omogućuje poslodavcima da u roku tri dana budu skinuti sa ‘stupa srama’, a visina iznosa kojeg trebaju podmiriti za brisanje ovisi o tome koliko puta su ih inspektori zatekli s neprijavljenim radnicima. Tako za onoga tko je ‘uhvaćen’ prvi put vrijedi kazna od 2650 eura po neprijavljenom zaposlenom radniku, a u slučaju da inspektori kod istog poslodavca utvrde novi prekršaj unutar tri godine od prvoga, kazna se drastično povećava, na 6630 eura po radniku. No, i dalje ima priliku koristiti ubrzano brisanje s liste u roku tri dana. Međutim, kada po treći put u tri godine zateknu neprijavljene radnike, kazna se penje na 8 tisuća eura po zaposlenome, a tvrtka ostaje bez prava na ekspresno brisanje s liste te na njoj ostaje upisan narednih godinu dana, neovisno o tome kako brzo otplati propisanu kaznu. Takvim pristupom država nastoji uvesti reda i eliminirati uporne prekršitelje, jer i dalje ostaje praksa zabrane uvoza strane radne snage i korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja za poslodavce s crne liste.