Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Svi 2009

Na Lošinj se dolazi obnoviti vitalnost

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Davor Verković  

Na Lošinj se dolazi obnoviti vitalnost

Za razliku od dobrog dijela Jadrana gdje se, u marketinškom smislu, ni izbliza ne koriste prirodne blagodati, lošinjski odredišni menadžment radi punom parom na osmišljavanju otoka kao oaze vitalnosti i pozitivnih vibracija.

Lošinj se počinje reklamirati kao otok vitalnosti, obližnji otok Susak kao otok plodnosti, a nedaleki Ilovik kao mjesto dugovječnosti. Rebrendiranje cijelog područja podudara se sa svjetskim trendovima, a o umješnosti lokalnih turističkih operativaca ovisi hoće li odličnu ideju uspjeti realizirati do kraja. Zasad su na dobrom tragu, jer se Lošinj kroz promidžbene kanale sve više prikazuje kao otok blagotvornog utjecaja na organizam.

»Gosti nam kažu da najprije, nakon što dođu na otok, otvore prozore svojih hotelskih ili apartmanskih soba, jer uživaju na našem zraku. Dokazano je da je Lošinj zdrav otok, izvrsne kakvoće zraka i čistog mora. Zbog naših 1200 biljaka gosti su šetnju otokom proglasili aromaterapijom na otvorenom«, rekla je Đurđica Šimičić, direktorica Turističke zajednice Malog Lošinja, dodavši kako se na njenu području mogu uočiti svi nabrojani elementi vitalnosti - plodnost, dugovječnost i zdravlje. Lošinj se aktivno profilira kao otok zdravlja i vitalnosti, pa je s tom svrhom dosad otvoreno 27 miomirisnih objekata. Uz ostalo, kvalitetniji lokalni ugostitelji nude dvadesetak jela pripravljenih na bazi samoniklog bilja, wellness-tretmani također se baziraju na mirisu spomenutog bilja kojim otočje ne oskudijeva.

I hotelski pokloni dobrodošlice uglavnom su te vrste, autokampovi uvode miomirisne vrtove, vrtove u kojima do punog izražaja dolazi intenzitet lokalnog bilja. »Ljudi uočavaju naša nastojanja da im pružimo i priuštimo nešto nesvakidašnje. Lošinj je, prema svim znanstveno dokazanim karakteristikama, iznimno zdrav otok, tu se ljudi dobro osjećaju. Imamo mnogo zelenila, vrhunsku kakvoću zraka i čisto more, pa sve to želimo iskoristiti u najvećoj mogućoj mjeri i u našoj turističkoj ponudi. Vjerujem da će u sljedeće dvije godine potpuno oživjeti projekt Lošinja kao otoka vitalnosti«, ističe Đurđica Šimičić. Tvrdi da otok Susak zovu otokom plodnosti, jer je mnogo parova baš na tom otoku uspjelo u svom naumu širenja obitelji, a blagotvorna se svojstva navodno pripisuju posebnom pijesku. Obližnji otok Ilovik sinonim je dugovječnosti, jer stanovništvo živi mnogo dulje od hrvatskog prosjeka. Taj otok zovu i otokom cvijeća, budući da je uz svaku kuću veliki vrt.

Svaki mjesec u godini vezan uz neku biljku
Samo na malološinjskom području godišnje se organizira 200 priredbi, najveći dio posvećen je prirodi i činjenici da Lošinj »leži« na bogatstvu za zdravlje i raspoloženje blagotvornih biljaka. Šetnice i pješačke staze (aromaterapija na otvorenom) podijeljene su u dvije skupine - lagane staze, lungomare i teže pješačke staze. Lošinj je još od austrougarske aristokracije proglašen klimatskim lječilištem, a samoniklo bilje i kvalitetno maslinovo ulje i tada je bilo temelj tradicionalne kuhinje. Od nedavno se svaki mjesec u godini na Lošinju veže uz neku biljku. Siječanj i veljača su tako bili u znaku limuna i naranči, ožujak je pridodan ružmarinu, svibanj je u znaku kadulje, koromača i koprive, u lipnju počinju dani lavande... Upravo svibanj nudi kulminaciju mirisa i vegetacije, najboljeg cvata i općeg aromatičnog doživljaja.


Komentari članka

Vezani članci

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

17.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

17.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Turizam stagnira: Privatni smještaj podbacio, hotele spasila predsezona

10.07.2026.

Hoteli su ove godine bilježili bolju popunjenost kapaciteta i nose gotovo pola dolazaka, obiteljski smještaj čeka špicu sezone

Tag cloud

  1. 2884 članka imaju tag turizam
  2. 2727 članka imaju tag hrvatska
  3. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk