Na rad u inozemstvo za 55 eura dnevno

“Mađioničare, recepcionare, snimatelje, hostese (...) tražim za rad na američkim putničkim brodovima. Engleski obvezan”, oglasi ovakvog sadržaja nekoliko su vikenda privlačili podosta pozornosti u Glasovom subotnjem oglasniku, ponovno otvarajući temu odlaska na sezonske poslove. Veliki interes za takvim radom bilježi i agencija "Uspinjača", koja posreduje pri zapošljavanju hotelskog osoblja na krstarećim brodovima. Direktor agencije Siniša Golac potvrdio je da je interes velik, jer "kriza diktira velik interes ne samo u Hrvatskoj nego i u Češkoj, Poljskoj pa i Velikoj Britaniji i Francuskoj".

- Mi imamo mogućnost zapošljavanja nekoliko stotina ljudi u raznim zanimanjima, a odnos interesa i pozitivnih ukrcaja je 10:1 - kaže Golac. Prema njegovim riječima, u posljednje vrijeme više od 30 posto onih koji traže posao preko njihove agencije su upravo oni koji su nekada radili na kruzerima, a sada bi se, nakon duže pauze, željeli vratiti.

Bilo kakav posao
- No ne možemo udovoljiti svima koji bi se opet htjeli zaposliti na brodovima - ističe Golac, koji smatra da je kriza kratkoročni motiv za traženje posla na kruzerima, dok dugoročno ljudi stječu iskustvo koje im poslije pomaže da se zaposle u hrvatskoj turističkoj i uslužnoj industriji. U potragu za poslom u inozemstvo kreću ljudi iz različitih dijelova zemlje i različitih struka: preko oglasnika posao traže majstori za završne radove, vozači, tokari, varioci, strojarski tehničari. Neki, pak, jednostavno traže "bilo kakav posao u inozemstvu". Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju upravo taj uzlazni trend kad je u pitanju traženje (i nalaženje) posla u drugim zemljama. Broj radnika koji su u prvih sedam mjeseci pronašli zaposlenje u inozemstvu, uglavnom u Njemačkoj, i to u poljoprivredi, ugostiteljstvu i zabavnim djelatnostima već se sasvim približio ukupnom broju onih koji su istim putem krenuli tijekom 12 mjeseci prošle godine: dok je lani takvih bilo 4.686, ove ih je godine već 4.158.

Više nego dvostruka zarada
Dok je u proljetnim radovima dominiralo branje šparoga, u kojemu je satnica bila šest eura, sada se pak odlazi u berbu grožđa i to k zapadnim susjedima. Nezaposleni Hrvati, ali i oni kojima treba dodatni posao, često putuju u Italiju, u regije Furlanija-Venecija-Julijska krajina, te Veneto i Trentino Alto Adige, gdje se od rujna do listopada bere grožđe. Prema podacima koje je objavio dnevni list Sole 24 ore, sezonski berač grožđa u Italiji zarađuje 55 eura na dan. Za hrvatske građane ulazak u Italiju ne predstavlja problem jer uz predočenje osobne iskaznice mogu boraviti kod susjeda do tri mjeseca i u tom roku potražiti posao na crno, usmenim dogovorom s poslodavcem. S druge strane u domaćoj sezonskoj berbi grožda, primjerice u Baranji, može se dokučiti “tek” 170 kuna dnevno.

- U nas je praksa takva da se berači plaćaju na sat, po cijeni između 15 i 20 kuna, ili pak “na vagu”, dakle po kilogramu ubranog grožđa koja nudi i nešto veću zaradu, ali prema mojim spoznajama ne ipak veću od 170 kuna - objašnjava Zvonko Šimac, vinogradar iz Draža. Za razliku od drugih radnih operacija u vinogradu, kaže Šimac, za berbu nema problema u prikupljanju sezonske radne snage.