Nadzorni odbori koji ništa ne nadziru

U Hrvatskoj nema javnog ili državnog poduzeća čija se uprava i nadzorni odbor ne popunjava po stranačkom ključu, a niz afera i lošeg poslovanja pokazuju da dotični najčešće ne vode računa o interesu vlasnika (države), a to je – uspješno poslovanje.

Novi ravnatelj policije danas je potvrdio ranije medijske napise o tome da se intenzivno istražuju javne nabave u HEP-u i HŽ-u i da je ustanovljeno niz nelogičnosti u strukturi i poslovanju tih tvrtki, o čemu nadzorni odbori šute godinama.

Stravična nesreća vlaka u Kaštelima, samo je posljednja u nizu mnogobrojnih afera vezanih uz HŽ, državnog gubitaša kojeg porezni obveznici financiraju kroz stotine milijuna proračunskih kuna godišnje. Nakon što je nesreća vlaka još jednom potvrdila premreženost HŽ-a korupcijom i nepotizmom, zbog čega je tada život izgubilo šestero ljudi, ministar Božidar Kalmeta, ujedno i predsjednik nadzornog odbora HŽ-a, ostao je netaknut.

Da ministrima nije mjesto u nadzornim odborima poduzeća u državnom vlasništvu zbog sukoba interesa, iz Hrvatske udruge poslodavaca upozoravali su godinama. HUP smatra da se tom praksom državne tvrtke stavljaju u privilegiran položaj na tržištu, nauštrb privatnih, ukazujući na čestu nekompetentnost ministara koji se zbog prezauzetosti i činjenice da su odabrani stranačkim ključem, a ne stručnošću, ne bave ozbiljno odgovornim poslom.

Nepotpuna financijska izvješća
Iako javnost ima pravo na uvid u ključne podatke o poslovanju poduzeća koja su u državnom vlasništvu, na web stranicama Ministarstva financija objavljuju se nepotpuna financijska izvješća javnih poduzeća, a u pravilu ne postoje financijska izvješća ni na stranicama javnih tvrtki ili su zastarjela. U izvješćima se prikazuje samo bilanca stanja i račun dobiti i gubitka, bez izvješća o financijskom tijeku, bez komentara, bez podataka tko je revidirao podatke i izvješća revizora, što je sve uobičajeno za tvrtke koje su izlistane na burzi.

Iako je kolovoz, u izvješćima za 2009. godinu samo su kvartalni podaci, a za 2008. godinu nedostaju godišnja izvješća i navedeni su podaci samo za prvih devet mjeseci. Vlada je, nakon inzistiranja poslodavaca, ipak ograničila broj ministara koji mogu biti članovi nadzornih odbora, da bi se u praksi mjesto predsjednika nadzornih odbora spustilo samo stepenicu niže - na državne tajnike, ostajući i dalje pod okriljem vladajućih.

Tako su na čelu nadzornih odbora javnih i državnih tvrtki koje su se u posljednje vrijeme našle u središtu skandala redom državni tajnici. Predsjednik nadzornog odbora HEP-a je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Leo Begović, u nadzornom odboru Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta državni tajnik iz Ministarstva prometa Zdravko Livaković, a u odboru HPB-a državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić.

Zamjenom ministara državnim tajnicima na čelima nadzornih odbora malo se toga dobrog za vlasnike državnih poduzeća promijenilo. Tvrtke i dalje potresaju afere, nižu se minusi, a nadzorni odbori najčešće sve samo promatraju. Iako USKOK istražuje poslovanje HEP-a, u nadzornom odboru nisu primijetili postojanje štetnih ugovora. Čak je i predstavnik radnika u nadzornom odboru izjavio da uprava nadzire nadzorni odbor, umjesto da je obrnuto.

Oporbeni političari Ivica Pančić i Radimir Čačić bez sustezanja govore da je HAC leglo korupcije, ukazujući na podatak da je cijena kilometra autoceste višestruko porasla u posljednjih nekoliko godina. U ovoj fazi HAC-u je otežano financiranje, a strani financijeri (EBRD, EIB) navodno su daljnje kreditiranje uvjetovali poništenjem tendera vrijednih milijardu kuna jer se nisu poštivali europski standardi postupaka javne nabave. Inače, HAC i Hrvatske ceste su, uz HEP, glavni nositelji nelikvidnosti u državi koji su svojim neplaćanjem potopili velike građevinske tvrtke.

Velike hrvatske banke u stranom vlasništvu prošle su godine imale rekordnu dobit, dok je HPB, koji je u državnom vlasništvu, zaključio godinu s tek minimalnom dobiti, a u prvom kvartalu ove godine čak je ostvario gubitke od 32 milijuna kuna. Nadzorni odbor HPB-a, na čijem je čelu državni tajnik Zdravko Marić, dugo vremena nije reagirao na loše poslovne rezultate i brojne afere o kojima su pisali mediji. Kada je ipak u kolovozu Vlada smijenila šefa banke Josipa Protegu, iz nadzornog odbora ničim nisu objasnili taj čin, već su samo izašli s priopćenjem da 'odbacuju spekulacije prema kojima se banka nalazi u teškoj financijskoj situaciji'.

Državna poduzeća tako i dalje ostaju stranački plijen, unatoč ispraznim obećanjima Vlade da će ih depolitizirati. Ministri su samo kozmetički zamijenjeni državnim tajnicima, pa očekivano nema ni traga stvarnom nadzoru koji bi trebao osigurati poslovanje na dobrobit države i poreznih obveznika. Koliko je taj princip vladanja uspješan, pokazuju rezultati poslovanja i brojne afere, pa čak i, ljudske žrtve.