Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Lis 2021

Najskuplja sjetva još od osamostaljenja Hrvatske

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivica Getto  

Najskuplja sjetva još od osamostaljenja Hrvatske

Polovina je listopada i sjetva pšenice na poljima Slavonije i Baranje još uvijek nije počela u punom obujmu. Poljoprivredni proizvođači još uvijek su angažirani na ubiranju kasnih usjeva ili obradi tla, odnosno predsjetvenoj pripremi. Za sada siju nešto više samo veće poljoprivredne tvrtke, koje imaju kadrovski i mehanizacijski potencijal za opsežnije poslove.

- Treba reći kako je nedavna obilna kiša ipak utjecala na sve radove na poljima. Predviđanja proizvođača su da bi se ove jeseni u cijeloj Hrvatskoj mogle još povećati površine zasijane pšenicom. Glavni razlog tome je zadovoljstvo u proizvodnji u ovoj, ali i prošloj godini. Treba podsjetiti da je žetva pšenice ovoga ljeta obavljena na ukupno nešto manje od 145 tisuća hektara. Površine pod pšenicom ove su godine bile veće za oko devet tisuća hektara u odnosu na 2020. godinu. Proizvođači su ljetos doista imali razloga za zadovoljstvo, kvaliteta pšenica bila je na visokoj razini, urod je bio izuzetno visok, baš kao i otkupne cijene - ističe Igor Mikulić, viši stručni suradnik Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a, Županijske komore Osijek. No, postoji i ono ‘‘ali‘‘… Tvrdi, naime, kako je ‘‘hladan tuš‘‘ izazvalo značajno povećanje svih ulaznih troškova u biljnoj proizvodnji.

- Istaknuli su to u svim tvrtkama s kojima smo razgovarali - kaže Mikulić, dodajući još kako se očekuje i rast površina zasijanih ječmom zbog pozitivnih iskustava u proizvodnji u ovoj i prošloj godini. S druge strane, uljana repica i dalje je manje atraktivna za proizvodnju zbog osjetljivosti na bolesti i otežane zaštite od napada štetnika, premda su ljetos i njezine otkupne cijene bile rekordno visoke - 3,8 kuna za kilogram te se očekuje da će površine zasijane tom kulturom i ove jeseni biti manje nego godinu prije. Seljaci, pak, na upit o sjetvi i površinama samo odmahuju rukom. Na prvom mjestu im je drastično poskupljenje proizvodnje.

Petar Pranjić, poljoprivrednik iz Novog Čeminca i član Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, tvrdi kako će ova sjetva biti najskuplja od samostalnosti Hrvatske.

- Totalni je kaos na tržištu. Površine će biti iste, plus/minus pet posto, ali naglasak sigurno treba staviti na skupoću repromaterijala, gnojiva i zaštitnih sredstava. Riječ nije o bilo kakvom poskupljenju, nego o 300-postotnom. Žalosno je da se tome ne vidi kraj. Urea je jesenas bila oko dvije kune kilogram, a sada je sedam, bez PDV-a. Još malo pa ćemo je u poljoprivrednim ljekarnama kupovati na kilogram, a ne na šlepere kao do sada - žali se Pranjić, nastavljajući kako jedno gospodarstvo koje obrađuje između 50 i 100 hektara zemlje mora za gnojivo izdvojiti 300.000 kuna. Zbog toga se, podvlači, istopilo zadovoljstvo zbog dobre otkupne cijene pšenice, a isto tako istopit će se i zarada. Pribojava se da će seljaci manje izdvajati za zaštitu i gnojidbu, što znači i manji prinos.


Komentari članka

Vezani članci

Toliko proizvedemo pšenice da bismo svi trebali svakog jutra uživati u ‘pravom svježem kruhu‘, a ne smrznutim štrucama! Evo što se krije iza velikih gubitaka i što je ‘obična laž‘

22.11.2021.

- Tako smo u manje od desetljeća izgubili gotovo 100 tisuća tona potreba za domaćom pšenicom i od nekadašnjih 500 tisuća tona potrebe su nam pale na manje od 400 tisuća tona. Hrvatska je u 2020. godini uvezla i brašna 21.603 tona, a za što je potrošeno 6,

Po hektarima pod sjemenskom sojom u europskom smo vrhu

09.11.2021.

Hrvatska je u samom europskom vrhu po površinama pod sjemenskom sojom, a najveće površine pod sjemenskom sojom su u Osječko-baranjskoj županiji i čine ukupno 25,21 posto ovogodišnje proizvodnje. Od ukupne proizvodnje sjemenske soje čak se 86,30 posto odvi

Rekordne cijene sjemena dovele ratare u nedomicu: Posijati tavanušu ili certificirano?

29.10.2021.

No, nije problem samo sjeme, cijene repromaterijala također bilježe povijesne rezultate, a izgledno je da će brojni ratari, zbog gnojiva koje je 200 do 300 puta skuplje, preskočiti jesensku gnojibu.

Počela sjetva ozimina: Bez jesenske gnojidbe, a sjeme - tavanuša

22.10.2021.

Cijene repromaterijala i sjemena otišle su toliko gore da praktički izbjegavamo koliko god možemo sijati certificirano sjeme, komentiraju za Slavonskobrodsku televiziju braća Karavidović koja se bave i uzgojem mliječnih krava.

Cijene repromaterijala lete u nebo, pred nama je najskuplja sjetva u povijesti

12.10.2021.

Pred ratarima je jedna od najneizvjesnih i najskupljih sjetava ikad. Cijene repromaterijala koje su obično znale rasti na kvartalnoj razini kako se bliže sjetveni rokovi, sada skaču na tjednoj bazi i ne vidi se tome kraj.

Tag cloud

  1. 2289 članka imaju tag turizam
  2. 2147 članka imaju tag hrvatska
  3. 1420 članka imaju tag izvoz
  4. 1652 članka imaju tag financije
  5. 1250 članka imaju tag svijet
  6. 947 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1092 članka imaju tag trgovina
  8. 1168 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 1071 članka imaju tag ict
  10. 905 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 936 članka imaju tag investicije
  12. 751 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1051 članka imaju tag EU
  14. 953 članka imaju tag industrija
  15. 834 članka imaju tag menadžment
  16. 448 članka imaju tag koronavirus
  17. 946 članka imaju tag kriza
  18. 650 članka imaju tag maloprodaja
  19. 445 članka imaju tag poticaji
  20. 611 članka imaju tag marketing
  21. 440 članka imaju tag opg
  22. 541 članka imaju tag tehnologija
  23. 520 članka imaju tag krediti
  24. 415 članka imaju tag eu fondovi
  25. 405 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 445 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 318 članka imaju tag potpore
  28. 464 članka imaju tag obrazovanje
  29. 420 članka imaju tag porezi
  30. 396 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 342 članka imaju tag osijek
  32. 396 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 401 članka imaju tag vlada
  35. 320 članka imaju tag hgk
  36. 440 članka imaju tag banke
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 416 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 328 članka imaju tag start up