Najveći borac protiv opasnog kreditiranja

Ugledni svjetski mjesečnik The Banker, koji pripada dijelu grupe najutjecajnijih europskih financijskih novina Financial Times, proglasio je guvernera Hrvatske narodne banke dr. Željka Rohatinskog najboljim guvernerom Europe i svijeta u 2008. godini.

Bankari i analitičari
Banker od 1926. godine prati financijska kretanja u svijetu, a kao i svake godine u svom siječanjskom broju objavljuje izbor najboljeg regionalnog guvernera i guvernera godine u svijetu, na temelju ocjena uredništva i istraživanja provedenog među bankarima i ekonomskim analitičarima. Za prethodnu godinu istovjetna priznanja pripala su čelnom čovjeku Europske središnje banke Jean-Claudeu Trichetu.

U obrazloženju magazin navodi da nagrada odražava povjerenje tržišta u njegovo postupanje tijekom prošle godine i u djelovanje HNB-a u ovim teškim vremenima.

“Financijska kriza posebno je jasno pokazala da su mjere koje je HNB poduzimao od 2006. godine u cilju obuzdavanja kreditnih plasmana u Hrvatskoj, a osobito zaduživanja u inozemnim valutama, bile razborite. Sudionici našeg istraživanja isticali su da niz zemalja teško pogođenih krizom sada primjenjuje iste takve mjere, ali mnogo mjeseci kasnije nego što je to učinjeno u Hrvatskoj”, ističe se u obrazloženju.

Autoritet stručnosti
- Nakon brojnih osporavanja, ovo je veliko priznanje za HNB i mene osobno. Nadam se da će naša politika barem malo pridonijeti da Hrvatska lakše prebrodi krizno razdoblje - naglasio je jučer guverner u priopćenju, kratko komentirajući jučerašnju nagradu.
Autoritetom temeljenim na stručnosti i etičnosti Rohatinski je monetarnoj vlasti od 2000. godine priskrbio tron istinske, a ne samo formalne četvrte vlasti u zemlji. Mjere obuzdavanja vanjskog zaduživanja i kreditnog rasta koji je mučio mnoge tranzicijske zemlje HNB je počeo primjenjivati još 2002. godine. Najprije su bile indirektne, ali su se stalno pooštravale kako je jačala kreditna ekspanzija i 2006. godine mjere HNB-a postali su vrlo izravni.

Riječ je o mjerama koje su bankama poskupljivale vanjsko zaduživanje pa su na svaki prirast duga morale plaćatiobveznu graničnu pričuvu ili svojevrsni “porez nazaduživanje”. On je najprije iznosio 23 posto, a na kraju se popeo do 55 posto. Kako to nije bilo dovoljno da bi usporio rast kredita, HNB je uveo i kreditne kontrole. Tako je bankama određen godišnji limit, pa su kredite u prošloj godini mogle povećati samo 12 posto. One banke koje su prekoračile taj rast morale su upisivati obvezne blagajničke zapise kod HNB-a na koje nisu dobivale nikakav prinos.