Najveći izazov za pregovore EU-a i Islanda je sumnjičava javnost

Na summitu 17. lipnja, lideri Europske unije predložit će otvaranje pristupnih pregovora s Islandom, navode europski mediji. Naime, islandski zahtjev za članstvo u EU, koji je ova nordijska zemlja predala u srpnju prošle godine, dobio je pozitivan odgovor. Island ispunjava sve kopenhagenske političke kriterije, a sudeći prema postojećem nacrtu Europskog vijeća, pregovori bi uskoro trebali biti otvoreni.

To je potvrdio i ministar vanjskih poslova Španjolske, zemlje koja trenutno predsjedava Europskom unijom, kazavši kako je s kolegama na sastanku u Luxembourgu načelno dogovorio da se krene s pregovorima. Međutim, šefovi Unije istaknuli su kako će Island ipak biti pod nadzorom zbog nekih slabih točaka, uključujući naravno i financijsko područje.

Unatoč tome što postoji određeni broj pitanja koja bi mogli postati prepreke u pregovorima, na islandski zahtjev za članstvo ne gleda se kao na mogući problem i smatra se da bi pregovori trebali teći glatko. Jedno od spornih područja, kada se spominje članstvo u EU, svakako je islandska ribolovna politika, a smatra se da bi pozicija Islanda po tom pitanju mogla naštetiti pregovorima. Naime, morska hrana čini gotovo polovinu islandskog izvoza i 10 posto BDP-a zemlje. Island je i do sada odolijevao ulasku u europski blok bojeći se za svoje morsko bogatstvo.

Također, ne mogu se zanemariti bilateralni sporovi s Velikom Britanijom i Nizozemskom. Naime, u ožujku su Islanđani na referendumu odbili sporazum kojim se trebao vratiti dug ovim dvjema zemljama članicama EU. Riječ je o pet milijardi eura koje su britanski i nizozemski štediše izgubili u kolapsu najvećih islandskih banaka. Točnije oko 300.000 Britanaca i 128.000 Nizozemaca izgubilo je znatan dio svoje štednje nakon kolapsa Landsbanki u rujnu 2008. Velika Britanija je, međutim, kazala kako neće blokirati početak islandskih pregovora, ali je britanski ministar vanjskih poslova William Hague kazao da London od početka želi jasnu situaciju oko spremnosti Islanda da izvrši svoje zakonske i financijske obveze. Nizozemska je još ranije objavila da neće blokirati islandske pregovore s EU-om, unatoč njihovom sporu oko plaćanja duga.

U međuvremenu, još jedan veliki izazov predstavlja islandsko javno mnijenje. U nizu anketa između kolovoza 2005. i rujna 2009., koje su provodile različite agencije, vidljivo je da se većina Islanđana protivi punopravnom članstvu u europskom bloku, ali isto tako da postoji i određena podrška za početak pregovora. To bi mogla biti nepremostiva prepreka ako konzervativna i euroskeptična Stranka nezavisnosti, druga po veličini u parlamentu, odluči s članstvom ići na referendum. S druge strane, u nedavnom intervjuu za »Financial Times« u Njemačkoj, bivša ministrica vanjskih poslova Ingibjörg Sólrún Gísladóttir kazala je kako bi bilo bolje odgoditi pristupne pregovore s EU-om, nego nastaviti s njima bez jasno naznačenog smjera u kojem se kreće.

Gísladóttir, koja je kao bivša predsjednica Socijalnih demokrata predvodila kampanju za članstvo u EU, izrazila je sumnju da će članstvo u EU biti odobreno na nacionalnom referendumu. »Nitko ne želi baš sada ući u EU, i promocija takvog članstva najvjerojatnije će se pokazati nepopularnom«, objasnila je Gísladóttir. Islandska premijerka Jóhanna Sigurdardóttir, trenutna predsjednica Socijalnih demokrata izrazila je svoje neslaganje s negativnom procjenom bivše suradnice. »Nisam pesimistična kao Ingibjörg Sólrún«, komentirala je premijerka te je dodala da je svjesna pada javne potpore za članstvo u EU. No, među ostalim, smatra da je razlog tomu što ljudi miješaju zahtjev za članstvo u EU sa ostalim nepovezanim problemima kao što su dugovi proizišli iz Icesavea i paket pomoći MMF-a. »Vjerujem da ćemo, kako će proces napredovati, biti u mogućnosti detaljnije ga predstaviti javnosti ... i tada će podrška za članstvo rasti«, predviđa islandska premijerka.