Najviše novca u krizi stiglo je u Hrvatsku

Predstavljanjem ulagačima u Beču hrvatska delegacija, predvođena ministrom financija Ivanom Šukerom, danas počinje jednotjednu turneju po europskim gradovima na kojoj će pokušati prikupiti 750 milijuna eura. Nakon Beča tzv. road show nastavlja se u Münchenu, Frankfurtu i Zürichu, a završava u petak u Londonu, kada će biti poznato koliko su strani ulagači zainteresirani za kupnju hrvatskih državnih euroobveznica.

I u krizi veća ulaganja
Delegacija će se truditi Hrvatsku predstaviti u što boljem svjetlu, osobito u usporedbi sa zemljama regije. Kako se neformalno moglo čuti, jedan od važnih argumenata da se Hrvatskoj isplati povjeriti novac bit će i podatak da je u vrijeme krize bila jedna od rijetkih zemalja iz koje ulagači ne samo da nisu povlačili novac nego su znatno povećali ulaganja.

Naime, pozivajući se na podatke Banke za međunarodna poravnanja, Erik Berglof, glavni ekonomist EBRD-a, rekao je na prošlotjednoj skupštini te banke da je “zabrinjavajuće što se kapital iz regije još povlači”. U posljednjem kvartalu lani banke su značajno smanjile svoju imovinu u regiji srednje i istočne Europe.

Iz Poljske je, primjerice, povučeno čak pet milijardi dolara, Češka je ostala bez otprilike tri milijarde dolara, a slovenski bankarski sustav ostao je tanji za oko 1,2 milijarde dolara. Istodobno, u hrvatski je bankarski sustav uloženo oko dvije milijarde dolara, čime je u regiji postala rekorder po priljevu kapitala.

Intervencija banaka majki
U krizi su se “okoristile“ i Srbija, u koju je stiglo 648 milijuna eura, te Rumunjska, u koju je uloženo 500 milijuna eura. Ostale zemlje uglavnom su u minusu, a najviše su stradale Rusija, Ukrajina i Turska.

- Bit će to jasna poruka ulagačima da je Hrvatska u vrijeme krize uživala veliko povjerenje i da je postojala spremnost da joj se povjeri novac - kaže jedan državni dužnosnik. Glavni razlog zašto se u Hrvatsku krajem prošle godine slilo tako mnogo novca jest intervencija banaka majki, osobito talijanskog UniCredita, nakon što su građani u listopadu povukli znatan iznos depozita. Inozemne banke, naime, u ovoj su krizi odlučile čvrsto stati uz svoje podružnici na istoku Europe i jedino one ne povlače kapital, a ostali financijski ulagači manje su zabrinuti za razvoj događaja na istoku. U EBRD-u obrazlažu da ulagači povlače kapital ne samo iz zemalja koje su jače pogođene krizom nego i s bolje stojećih i likvidnijih tržišta kao što su Poljska i Češka.

Iako prevladava uvjerenje da je Hrvatska prilično sigurna da će bez teškoća skupiti novac, reakcija ulagača, cijena i iznos za koji će se država zadužiti nisu izvjesni.

Iznos neizvjestan
Jedan analitičar kaže kako postoji mogućnost da ulagači istodobno ponude manji iznos uz povoljniju kamatnu stopu i mnogo veći, ali skuplji iznos. - Hoće li u tom slučaju država, primjerice, uzeti 750 milijuna eura uz kamatnu stopu od 7 posto ili milijardu eura uz cijenu od 9 posto, ovisit će Šukerovu apetitu - objašnjava. Odluči li se država na veliko i skupo zaduživanje, vjerojatno, neće još dugo uživati veliko povjerenje ulagača.