Naplati što možeš: Proračunu ide mnogo bolje s naplatama kazni nego poreza

Državni proračun ne puni se planiranim tempom kad su posrijedi ključni prihodi, koji odražavaju stanje gospodarske aktivnosti te standarda i potrošnje građana. No, zato se više stišće kod nekih drugih. Tako su naplate kazni i upravnih mjera u prva četiri mjeseca ove godine proračunu donijele 222,7 milijuna kuna ili čak 55,5 milijuna više nego u isto vrijeme lani.

Međugodišnjim porastom za čak trećinu može se pohvaliti jako malo prihodnih stavki. A budući da je prva trećina godine u pogledu naplate kazni u pravilu slabija u odnosu na ostatak godine, gotovo je sigurno da će prihodi od kažnjavanja raznih prekršaja i ove godine srušiti rekord. Trenutni je postavljen upravo lani, kad je prvi put ikada utržak državne blagajne premašio 600 milijuna kuna. Četiri godine prije toga kretao se malo iznad pola milijarde kuna, a deset godina prije taj je prihod bio upola manji (307 milijuna kuna).

Prihodi od kazni i upravnih mjera najvećim se dijelom ostvaruju po osnovi kazni za prometne te porezne i carinske prekršaje, a u nešto manjoj mjeri od raznih ostalih kazni. Planom proračuna Vlada je za njih procijenila da će “slijediti trendove dosadašnjih kretanja”, što je pretočeno u zacrtanih 557 milijuna kuna u 2014. te projiciranih 571 za iduću i 588 milijuna za 2016.

Kako sada stvari stoje, ove će godine ostvarenje debelo premašiti planove. Uz sadašnji tempo, prebačaj 2014. mogao bi biti i veći od 100 milijuna kuna. To sugerira da je država jako revna u naplati, iako nedavni medijski napisi o nalazima MUP-ove analize 5-godišnje naplate pravomoćnih kazni za prometne prekršaje upućuju da su građani mogli proći i gore. Jer, u njoj se zaključuje da poreznicima naplata baš nije išla od ruke.