Nastavljen blagi rast proizvodnosti rada u industriji

Posljednji podaci DZS-a za ožujak pokazuju nastavak nepovoljnih kretanja na tržištu rada na godišnjoj razini iako na mjesečnoj razini nema značajnijih promjena što je očekivano obzirom na povoljan utjecaj sezonskog zapošljavanja. Tako ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama, na mjesečnoj razini, stagnira, dok u industriji bilježi blagi rast za 0,2 posto. Međutim, na godišnjoj razini nastavljaju se negativni trendovi pa je u ožujku bilo zaposleno 4,4% manje radnika u industriji nego u istom mjesecu prošle godine.

S obzirom da zaposleni u prerađivačkoj industriji čine gotovo 90% zaposlenih u industriji pad zaposlenosti od 4,3% godišnje najviše je pridonio ukupnom padu zaposlenosti u industriji. Iako je u ožujku zabilježio stagnaciju na mjesečnoj razini, sektor rudarstva i vađenja na godišnjoj razini još uvijek obilježavaju razmjerno snažni negativni trendovi pa je zabilježen pad od 14,2 posto. Budući da je fizički obujam industrijske proizvodnje tijekom prva tri mjeseca ove godine, a u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, pao nešto manje od pada zaposlenosti u industriji, proizvodnost rada (koja se računa kumulativno od početka godine) je pozitivna te iznosi 1,4 posto. Izuzev siječnja, kada je industrijska proizvodnja ostvarila značajan pad (-5,3% prema izvornim indeksima), od prosinca 2009., proizvodnost rada konstantno bilježi rast, dok je tijekom prvih jedanaest mjeseci 2009. bilježila pad. Tako se i na kretanju proizvodnosti rada može uočiti da je na početku kriza zahvatila više realni sektor pa je industrijska proizvodnja odmah počela bilježiti pad, dok su negativni trendovi na tržištu rada postali izraženiji tek u drugoj polovini 2009. godine. Prema područjima NKD-a u ožujku je najveći rast proizvodnost zabilježen u sektoru rudarstva i vađenja (+11,1%), a zatim u prerađivačkoj industriji (+1,8%), dok je kod opskrbe električnom energijom zabilježen pad (-1,5%).

U ovoj godini očekujemo da će obujam industrijske proizvodnje ostvariti blagi rast u odnosu na prošlu godinu, dok bi zaposlenost u industriji trebala biti nešto niža s obzirom da kretanja u realnom sektoru ne upućuju na mogućnost značajnijeg kreiranja novih radnih mjesta. Posljedično, proizvodnost rada bi trebala nastaviti rasti. Iako pozitivan, postojeći trend rasta proizvodnosti je cikličkog karaktera te ne upućuje na promjenu strukture domaće industrije i usmjeravanje na grane u kojima se ostvaruje visoka dodana vrijednost pa onda ne vodi ni ka povećanju konkurentnosti domaćeg gospodarstva.