Nastavljen rast proizvodnosti rada u industriji

Nakon tromjesečnog razdoblja u kojem su negativni trendovi prekinuti, posljednji podaci DZS-a za rujan pokazali su nastavak pada zaposlenosti u industriji. Tijekom rujna je tako u industriji zaposleno ukupno 241,6 tisuća radnika, što je za 0,4% niže nego u kolovozu. Istovremeno, u rujnu je nastavljen pad broja zaposlenih u industriji na godišnjoj razini (-6,3%). Iako je godišnji pad vidljivo niži nego tijekom prethodne godine (kada je zaposlenost u industriji u prosjeku smanjena za 10,8%), stope pada zaposlenosti u industriji i dalje su relativno visoke.

Kumulativno gledano, u prvih devet mjeseci a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje u industriji je zaposleno 7,6% manje radnika. Pritom je najsnažniji pad zaposlenosti zabilježen u prerađivačkom sektoru koji prevladava u strukturi industrijske zaposlenosti (sa 89,8%) a gdje je tijekom prvih devet mjeseci broj zaposlenih smanjen za 8,1% godišnje. Najsnažniji pad zaposlenosti u promatranom sektoru zabilježen je kod proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (-26,4% godišnje).

Proizvodnost rada u industriji, izračunata kao odnos fizičkog obujma industrijske proizvodnje te indeksa broja zaposlenih u industriji od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca, nastavila je rasti razmjerno visokim stopama. Proizvodnost rada u industriji porasla je za 6,8% godišnje što je najviše u protekla četiri mjeseca, a primarno je pod utjecajem snažnijeg pada zaposlenosti u industriji od pada industrijske proizvodnje. Najveći utjecaj na rast proizvodnosti rada u industriji prema NKD-u je imao rast proizvodnosti u prerađivačkoj industriji (+7% godišnje) koja ima dominantan udio u strukturi zaposlenosti u industriji.

U promatranom je sektoru najsnažnije porasla proizvodnost kod proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+93,2%), gdje je ujedno zabilježen i najsnažniji pad zaposlenosti. Uz snažan rast u prerađivačkoj industriji, rast proizvodnosti rada ostvaren je i u sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (7,3% godišnje), dok je jedino kod rudarstva i vađenja zabilježen pad proizvodnosti rada (-3,3%).