Nautičari će ove godine u marinama ostaviti više novca nego lani!

Marina »Punat« na Krku ove godine bilježi rast prihoda od 10 posto u odnosu na 2008. godinu čemu je prije svega pridonijela dobra prodaja stalnih vezova. Doduše, u prvih šest mjeseci u »Puntu« su imali isti broj brodova u tranzitu kao i u istom razdoblju 2008., dok je trenutačno tranzit manji za 12 posto nego u srpnju prošle godine. Međutim, tranzit nije presudan za njihovo poslovanje jer u ukupnom prihodu sudjeluje sa samo pet do šest posto.

Te brojke pokazuju da je nautički turizam vrlo otporan na globalnu recesiju, koja je među prvima pogodila hotelijere. Od osam milijardi eura prihoda Hrvatske od turizma u 2008., nautički turizam je ostvario 10 posto, a svake godine bilježi sve bolje rezultate.
»Nautički turizam nije otok sreće u trenutačnoj situaciji, ali ne vjerujem da će ga ova gospodarska kriza ozbiljnije uzdrmati. Naprotiv, očekujem da će hrvatski prihod od te grane turizma biti bolji ili u najgorem slučaju jednak onome u 2008.«, rekao je Vjesniku direktor marine »Punat« Krešimir Žic, ujedno dopredsjednik Udruženja marina Hrvatske te član koordinacijskog odbora za provedbu strategije razvoja nautičkog turizma. Na naše pitanje da nam objasni u čemu je tajna ovogodišnjeg dobrog poslovanja marine »Punat«, Žic je odgovorio: »Bavimo se brodovima, a ne ljudima jer vez se mora platiti koristili vi brod ili ne, za razliku od hotela i kampova koji ovise o dolasku gostiju«.

Ugovorna godina za stalni vez računa se od travnja ove godine do travnja iduće, što nije slučajno, jer lakše je vez naplatiti prije početka sezone godišnjih odmora nego poslije, odnosno na kraju godine. Od 51 hrvatske marine »Punat« se ubraja među pet najskupljih po cijeni stalnog veza, ali mjesta u njoj nema - u moru je popunjeno svih 850 vezova, a na suhom vezu ih je još oko 430. Vlasnici brodova uglavnom su Nijemci, Austrijanci, Slovenci i Hrvati.

Tvrtka marina »Punat« d.o.o. dobila je prije 10 godina koncesiju na 32 godine, a Žic smatra da zakonske norme destimuliraju ulaganja koncesionara, posebice zadnjih desetak godina, jer nakon isteka koncesije sve uloženo u marinu koja je na pomorskom dobru pripadne državi. Uz to, dotadašnji koncesionar nema pravo na obeštećenje za uloženo u marinu, niti ima neku prednost na novom natječaju. U marini »Punat« svake je godine u obnovu infrastrukture ulože između četiri i pet milijuna kuna.

Vez od 3280 eura naviše
U toj marini godišnji vez za brod od osam metara stoji 3280 eura, a za onaj od 11 do 12 metara 4580 eura, što je 100 posto skuplje nego prije desetak godina. Tom povećanju cijene veza pridonijelo je povećanje gradnje novih brodova, a s obzirom da je vijek većih i skupljih brodova pedesetak godina, marine na Sredozemlju postaju tijesne.

Više vezova protiv sidrenja »na divlje«
U hrvatskim marinama ima oko 16.000 vezova u moru i 8500 mjesta na kopnu te još 30.000 vezova u lukama i sportskim lukama, a idućih 10 planira se sagraditi još 15.000 vezova, 5000 u moru. Žic kaže da restriktivni prostorni planovi onemogućavaju širenje postojećih i gradnju novih marina, zbog čega bismo u dogledno vrijeme mogli imati velikih ekoloških problema jer ne možemo zabraniti uplovljavanje nautičarima u naše more. »Rad marina je čisti izvoz. U Hrvatskoj se godišnje proda 55.000 vinjeta stranim nautičarima, ali ako im ne budemo ponudili mogućnost veza, vezivat će se gdje stignu, znači, na divlje ili će otići u Italiju, Grčku i Tursku«, upozorava Žic.

Divlji vezovi ispred marina
Marine su u Hrvatskoj proglašene najvećim neprijateljem eko-sustava te glavnim krivcem što ljudi kupuju brodove iako one jedine pružaju organizirani način smještaja brodova, kaže Krešimir Žic. Za razliku od marina, pretrpane luke i sportske lučice, u kojima je vrlo malo ili nimalo reda, nitko i ne spominje kada je riječ onečišćenje našeg mora. Na moru ispred ulaza u marinu »Punat« za nekoliko bova »na divlje« je vezano svakodnevno barem desetak brodova i nikome ništa. Ta je slika uobičajena ispred svake naše marine. To je otprilike kao da na ulazu u neku od naših gradskih tržnica proradi divlja tržnica. Možete misliti kako bi inspektori trčali da riješe taj nezakoniti rad.

Tisuće plovila bez kontrole
Kada je riječ o ekologiji, direktor marine »Punat« smatra da je veliki problem ponajprije 105.000 plovila u vlasništvu naših građana nad kojima nema nikakve kontrole glede zaštite okoliša. On smatra da bi radi ekološke zaštite našeg mora trebalo ograničiti uvoz i prodaju premaza i boja za brodove. Isto kao što je zabranjena prodaja lijekova u marketima. Smatra također da bi trebalo ovlastiti specijalizirane tvrtke za nanošenje tih premaza i boja na trup broda. Naime, kod nas nije zabranjena upotreba neekoloških premaza za brodove pa uvoznici u pravilu nude jeftino i otrovno, a takve boje donosi i većina stranih nautičara koje onda nestručno i bez nadzora to razmazuju po svojim plovilima. Na kraju se sav taj otrov otopi u našem moru! U zapadnoj Europi je ekološka svijest vrlo razvijena, i zbog velikih kazni, ali što to mnogim stranim nautičarima vrijedi na našem moru kad nitko ne uzima smeće po brodovima na sidrištima.

Dobra povezanost i niže cijene
Krešimir Žic smatra da je najveća prednost hrvatskog nautičkog turizma u odnosu na konkurenciju dobra cestovna povezanost sa susjednim zemljama te dalje s Europom. Iz Beča ili Budimpešte na Kvarner se stiže za manje od pet sati, i to je prednost u odnosu na Grčku, Tursku i Maltu, gdje se može avionom. U grčkim marinama ima čak 4000 vezova manje nego u našima, a nautičari kažu da je u Grčkoj udaljenost među otocima prevelika, za razliku od Hrvatske, te da tamo stalno pušu vjetrovi i veliki su valovi, što vikend-kapetanima nimalo ne odgovara, a na grčkome moru nema ni mirnih idiličnih uvala kao na našem Jadranu. Cijene veza u hrvatskim marinama i dalje su do 30 posto niže nego u talijanskim i francuskim marinama, u kojima prevladavaju njihova domaća plovila.