Ne žele ići raditi jer je socijala veća od plaće

Na osječkom je području u 2016. godini pravo na novčane naknade iz sektora socijalne skrbi izgubilo 400 osoba, među njima čak 60 posto zbog ignoriranja obveze prijave na Zavod za zapošljavanje, odnosno odbijanja sudjelovanja u procesu aktivnog zapošljavanja. Riječ je o osobama koje, ukratko, radije odabiru biti socijalni slučajevi nego same uzdržavati sebe i svoju obitelj.

To i ne čudi, posebice kada je riječ o roditeljima više maloljetne djece koji, kada se zbroji sva financijska pomoć koju kao socijalni slučajevi primaju, realno ostvaraju puno veće mjesečne prihode nego što bi to uspjeli postići radom.

Bolje od minimalca

- Prijava na Zavodu za zapošljavanje jedan je od uvjeta za socijalnu pomoć, no mnogi misle kako je dovoljno na Zavod prijaviti se samo jednom, pa više ne dolaze na savjetovanja, ne reagiraju na pozive za razgovor za posao, iz čega se jasno zaključuje kako aktivno posao i ne traže. Nezgodno je reći zašto, ali prema iskustvu, možemo reći kako velik dio njih ne želi raditi. Naime, među tim osobama koje zbog neprijavljivanja na Zavod za zapošljavanje gube socijalna prava najveći je broj onih s niskim kvalifikacijama, što znači da kada bi se zaposlili u struci, ne bi mogli očekivati plaću puno ili uopće veću od minimalca, znači 2620,80 kuna. Usporedno, riječ je i o mnogočlanim obiteljima. I kada se zbroji sva novčana pomoć koju oni ostvare, postaje jasno zašto odlučuju živjeti od socijale - objašnjava v.d. ravnateljice Centra za socijalnu skrb Osijek Ivka Kaurinović.

U Centru nam na primjeru sedmeročlane obitelji koju čine majka, otac i petero maloljetne djece objašnjavaju koliko se na račun “socijalnog slučaja” mjesečno može primati novca.

- Nezaposleni majka i otac primaju mjesečno po 480 kuna, a svako dijete 320 kuna. Uz to, za svako dijete roditelji dobiju i dječji doplatak od 300 kuna, što iznosi ukupno 4060 kuna i znači da još polovinu tog iznosa, 2030 kuna, dobiju od Grada za podmirenje mjesečnih režijskih troškova.
Mjesečni primitak

Dakle, u končanici prihod im iznosi 6090 kuna. Uz to, godišnje dobiju 900 kuna za ogrjev na drva i svaki mjesec bon od 200 kuna za plaćanje električne energije. Složit ćete se, postoje obitelji u kojima i majka i otac rade, a da zajedno nemaju toliki mjesečni prihod - zaključuju iz Centra.

Dodaju kako, kada vide da zbog neaktivnosti na Zavodu ostaju bez socijalnih naknada, i oni koji se ne žele zaposliti ponovno obavljaju prijavu. No, u većini slučajeva bez stvarne želje za zapošljavanjem.

JEDNOM GODIŠNJE PREISPITIVANJE STATUSA, ALI I PO DOJAVAMA GRAĐANA

Centar za socijalnu skrb jednom godišnje obavlja preispitivanje statusa svih svojih korisnika. Prilika je to da doznaju je li tko izgubio prava na socijalnu pomoć i po kakvoj drugoj osnovi. Između ostalog, preko MUP-ove aplikacije socijalni radnici sada mogu provjeriti ima li osoba koja aplicira za socijalnu pomoć automobil ili uz pomoć katastra steći uvid u to je li možda naslijedila nekakvu nekretninu.

- Ima slučajeva da zbog automobila ili nekretine socijalni slučajevi prestaji biti socijalni slučajevi. No, ipak, među ovih preostalih 40 posto korisnika koji su izgubili prava najviše je umrlih i onih koji su se odselili - kaže Kaurinović.

Socijalnu pomoć korisnici mogu izgubiti i ako Centar za socijalnu skrb zaprimi prijavu građana da se nekome financijsko stanje bitno poboljšalo, a i dalje prima socijalnu pomoć. No, to je rijetkost.

- Nije da se ne događa da ljudi nešto naslijede ili nekako kupe, primjerice, automobil, ali nakon našeg nadzora utvrdi se kako ta imovina nije na njihovo ime. I mi im ne možemo ništa - objašnjavaju iz Centra.