Nedostaje nam 900 liječnika, a bit će još gore

Prema procjenama Hrvatske liječničke komore, samo velikim kliničkim bolnicama nedostaje oko 900 specijalista, u prvom redu kirurga internista, ginekologa i anesteziologa. Kada bi Hrvatska htjela doseći europski standard, trebalo bi nam 4.000 liječnika.

Zbog neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada udio mladih među nezaposlenima je iznad 30 posto, dok je primjerice u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj ispod 10 posto. Gostujući na zagrebačkom Pravnom fakultetu na taj problem u ponedjeljak je upozorio premijer Zoran Milanović, kao i te istaknuo činjenicu da ćemo zbog manjka liječnika za nekoliko godina morati zapošljavati liječnike iz drugih zemalja. "Liječnika će nam faliti. Naši će odlaziti u Njemačku i Austriju gdje su cijenjeni, a nas će liječiti liječnici iz država gdje je obrazovanje manje kvalitetno", upozorio je premijer. Da je problem ozbiljan potvrđuje u razgovoru za Danas.hr predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Hrvoje Minigo. Kaže da već sad liječnika nedostaje u malim sredinama, ali i u velikim gradovima. Prema procjenama HLK-a, samo velikim kliničkim bolnicama manjka oko 900 specijalista, u prvom redu kirurga internista, ginekologa i anesteziologa. Kada bi htjeli doseći europski standard, gdje na tisuću stanovnika idu 3,6 liječnika, trebali bi zaposliti još 4.000 liječnika. "Već sada postoji stvarni problem. Nije to katastrofa, zdravstvena zaštita u Hrvatskoj je dobra, ali se moramo spremati za budućnost", kaže dr. Minigo. Na zagrebački Medicinski fakultet u akademskoj godini 2012./13. na studij medicine upisat će se 60 studenata više u odnosu na prošlu akademsku godinu kada ih se upisalo 300. Problem se ne može riješiti u kratkom roku, jer, objašnjava Minigo, Medicinski fakulteti nemaju uvjete niti kadra koji bi mogao obrazovati značajno veći broj studenata, a problem su i financijska sredstva. Da će se uskoro u našim bolnicama u većem broju zapošljavati liječnici iz drugih zemalja sasvim je sigurno. Dr. Minigo kaže da "opasnost" nisu liječnici iz zemalja u okruženju, jer medicinski fakulteti u Beogradu, Skopju i Sarajevu obrazuju kvalitetan kadar. No, liječnici iz susjedstva, kao i oni koji se diplomu steknu u Hrvatskoj, zbog većih plaća radije biraju, primjerice, Sloveniju i Austriju, pa će nama stizati liječnici iz tzv. trećih zemalja. "Problem je što nema više financijskih sredstava. Sigurno će biti problema u javnoj zdravstvenoj zaštiti, jer će zbog većih plaća dio liječnika emigrirati ili kod privatnika ili u inozemstvo. Može se dogoditi da zbog toga padne kvaliteta liječenja u javnim bolnicama", zaključuje Minigo.

Hrvatsko zdravstvo moglo bi se naći u još većim problemima kada uđemo u Europsku uniju. Statistike upozoravaju da iz novih zemalja članica između 10 i 15 posto zdravstvenog kadra "bježi" iz zemlje nakon što uđe u Uniju.