Neven Vidaković: Hrvatska ekonomija izgleda fenomenalno, ali samo kada gledamo unatrag

Ekonomist Neven Vidaković gostovao je kod našeg Hrvoja Krešića u N1 studiju uživo, gdje je komentirao stanje hrvatskog gospodarstva uoči predstavljanja državnog proračuna za 2027. godinu, budućnost europskih fondova i provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Osvrnuo se i na kretanja na američkim burzama te pitanje postoji li opasnost od pucanja financijskog balona povezanog s umjetnom inteligencijom.

"Nitko tu ne lažira podatke"
Na pitanje o stvarnom stanju hrvatskog gospodarstva, u trenutku kada Vlada ističe pozitivne pokazatelje, a sindikatima poručuje da nema novca za njihove zahtjeve, Neven Vidaković kaže da odgovor ovisi o tome promatra li se prošlost ili budućnost.

"Ako zamrznemo današnju točku u vremenu i pogledamo unatrag, posljednjih pet godina hrvatska ekonomija je apsolutno fenomenalna. Nitko tu ne lažira podatke. Premijer je u pravu kada govori o tim pokazateljima", kazao je.

Podsjetio je na više od 20 uzastopnih tromjesečja gospodarskog rasta, rekordnu zaposlenost i nisku nezaposlenost te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.

"Država se značajno relativno razdužila. Omjer duga i BDP-a pao je ispod te magične granice od 60 posto. Nije izrazito nizak kao što je bio 2007. godine, kada je iznosio 38 posto, ali ekonomski rast je tu. Jedini nešto lošiji pokazatelj je povišena inflacija."

Međutim, smatra da se iza pozitivnih rezultata kriju ozbiljne strukturne slabosti.

"Kada pogledate unaprijed, onda se iza te lijepe slike vidi nešto poput trule voćke. Izvana je sve savršeno, ali iznutra je izjeda crv."

"Proračun se potpuno oteo kontroli"
Kao prvi problem ističe stanje državnih financija, odnosno razliku između prihoda i rashoda središnje države.

"Proračun se potpuno oteo kontroli. Pogledao sam dokument o rebalansu proračuna, koji ima više od 400 stranica. Ali sve je nevažno osim dvije stranice prije kraja", rekao je.

Tvrdi da se u sažetku proračuna navodi razlika između prihoda i rashoda od četiri milijarde eura, odnosno približno četiri posto BDP-a, nakon čega se pojavljuje stavka koja mijenja iskazani deficit.

"Odjednom imate jednu stavku u kojoj piše 'ostale prilagodbe'. To je 1,2 ili 1,3 posto BDP-a i onda se odjednom kaže da deficit nije četiri posto BDP-a, nego 2,8 posto."

Problematičnim smatra način na koji je ta prilagodba objašnjena.

"Kada pokušate pronaći metodologiju, dobijete objašnjenje da se primjenjuju različite metodologije. Uopće nema objašnjenja kako je nastala ta prilagodba. Prema javnosti nam trebaju četiri milijarde eura, a prema postotku deficit iznosi 2,8 posto BDP-a, odnosno 2,8 milijardi eura."

Vidaković kao dodatni znak slabljenja gospodarstva navodi pad zaposlenosti.

"Ekonomija je ove godine izgubila 30.000 radnih mjesta. Zaposlenost je pala u gotovo svim segmentima gospodarstva. To znači da je taj gospodarski rast sada potrošen. Više nemamo ekspanziju u kojoj je zaposlenih sve više."

Upozorava i na važnost kreditiranja u održavanju potrošnje i proračunskih prihoda.

"Ogroman dio gospodarskog rasta, potrošnje i državnih prihoda financiran je kreditima. Ako građani uzmu 2,5 milijardi eura kredita i taj novac potroše, PDV od te potrošnje odlazi u državnu blagajnu."

"Novac iz europskih fondova više neće imati isti učinak"
Jedan od ključnih problema, smatra Vidaković, jest slabljenje učinka europskih sredstava na hrvatsko gospodarstvo.

"Dobili smo Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji je imao ogroman iznos novca. Kada ga promatrate kao udio u BDP-u, iznosio je 25 posto BDP-a u godini kada je donesen. I toga više nema."