Nikola Škorić: ‘Čak 80 posto transakcija je u gotovini jer ona jamči anonimnost‘

U Hrvatskoj se stvara prva regionalna platforma za transformaciju financija. Potiču je najave digitalnog eura i dolara, koji dolaze polako, ali sigurno i izazvat će tektonske promjene, čak i u bankama. Zagrebačka platforma je konferencija Money Motion koja će se održati 9. i 10. ožujka u Laubi i kojoj je Jutarnji list medijski pokrovitelj.

Nikola Škorić, jedan od idejnih začetnika i suorganizator konferencije Money Motion te suosnivač i direktor najvećeg hrvatskog kripto startupa Electrocoin, kaže da im je cilj okupiti na jednome mjestu banke, finteche, kriptoindustriju, i to s međunarodnim govornicima.

- To je regionalno jedinstven skup jer su svi oni na istome mjestu i razgovaraju međusobno i sa svjetskim ekspertima - kaže Škorić.

Može li bitcoin i općenito kriptovalute (kripto) preživjeti digitalni euro i dolar?

- Područje financija je golemo i u njemu natjecanje na takav način ne postoji. Video nije ubio radio, nego se pojavio streaming. Tako ni kripto neće ubiti banke, a ni mobilni novčanici kartice. Banke su vrlo snažne institucije, visoko su kapitalizirane i neće nestati. Kripto je, pak, previše decentraliziran i ima previše startupa u njemu da bi samo nestao.

Slično možemo reći i za platnu industriju koja je veliki tehnološki inovator. Uostalom, tko je prije znao da će jedna od najpopularnijih metoda beskontaktnog plaćanja u Hrvatskoj biti Google Pay? Dolazak digitalnog eura i dolara je signal da slijedi nova i ovaj put suštinska digitalna transformacija prvo banaka, a onda i cijele financijske industrije. Zato za bankarstvo, platnu, fintech i kripto industriju u sljedećem razdoblju vidim bliskiji suživot. Postaje ključno da razgovaraju i surađuju.

Zašto mislite da slijedi nova digitalna transformacija banaka?

- Zato što će ju potaknuti dolazak digitalnog eura i dolara, takozvanih CBDC-ja, znači valuta središnjih banaka. Oni su odgovor na uzlet kripta 2017. godine. No, dok je kripto nakon toga pao, središnje banke su aktivno radile na vlastitim digitalnim valutama. Riječ je o radu prvenstveno na tehnologiji. Europskoj središnjoj banci je problem što postoji kripto inačica eura, takozvani euro stablecoin. Isto je s FED-om i dolar stablecoinom.

Oni su opasnost za monetarnu politiku jer takvi coini ne gube vrijednost. No, suština za banke, tvrtke i građane je da se, primjerice, kvalitetna platna usluga jeftinije može napraviti korištenjem digitalne valute na blockchainu, nego postojeće bankarske platne infrastrukture. Zato je danas tako živo u financijskoj industriji.

Vidite li takve pomake i u Hrvatskoj?

- Dovoljno je vidjeti koliko je Fina napredovala u posljednjih nekoliko godina. Uveli su vlastitu shemu instant-plaćanja i povećali broj ciklusa namjere pa su međubankarska plaćanja sad češća. Ubrzan je sam krvotok bankarskog sustava u Hrvatskoj. Usporedbe radi, bitcoin i druge kriptovalute na svojim mrežama plaćanja rade non-stop i tako su projektirani. Rezultat je da je lakše nekom fintechu svoju uslugu programirati na blockchainu, nego raditi sve certifikacije.

Znači li to da bi središnje banke mogle jednostavno tražiti da se kripto zabrani?

- U Rusiji i Kini imaju te tendencije, a opet, konkretno u Rusiji, njihova najveća banka Sberbank je prije nekoliko tjedana objavila da će izbaciti decentralizirane financijske usluge koje će podržavati MetaMask.. Hoću reći da se ‘čvrsti‘ stavovi kontinuirano mijenjaju. To se događa jer su ponekad važni brzi odgovori. Međutim, u pozadini se kontinuirano i sporo razvija regulativa. To je slučaj u EU i SAD-u, a to slijede i drugi.

Kako je kripto reguliran u EU?

- EU je otvoren za kripto, ali ga polako regulira. Problem je što to ide jako sporo. Kako je nužan kompromis triju tijela unutar EU, prva kripto regulativa MiCA, koja se piše godinama i oko koje je napokon postignut konsenzus, trenutačno kasni u izglasavanju. No, već se priča o nužnosti MiCA-e 2. Dok regulativa ide sporo, u kripto svijetu se stvari razvijaju munjevitom brzinom. Zato mislim da idemo prema razdoblju u kojem ćemo, primjerice, u EU imati realnost u kojoj će paralelno postojati klasični euro, digitalni euro i euro stablecoin.