Nikola Vidaković: Cilj nam je s Ličkim doći do 10 posto udjela na domaćem tržištu krumpira

Agrovelebit d.o.o. iz općine Lovinac, poduzeće koje je uspješno brendiralo Lički krumpir, zaštićen na razini Europske unije još 2015., ove godine očekuje rekordni prinos na 36 hektara, od kojih se 20-ak ha navodnjava.

"Prema svemu sudeći ovo će biti i rekordna godina krumpira u Međimurju, najvećem domaćem uzgajalištu, pa tek treba vidjeti kako će se kriza uzrokovana koronavirusom odraziti na prodaju na jesen", kaže odmah direktor Nikola Vidaković svjestan da lički još dugo, kada su u pitanju količine, neće moći parirati međimurskom.

Naime, veće količine su te koje, uz potvrđenu kvalitetu, nedostaju ovom krumpiru čiji su trenutno u Lici jedini certificirani proizvođač koji može ponuditi značajnije količine za tržište. Sadašnja proizvodnja im je malo veća od tisuću tona u Lovincu te, kako bi povećali kapacitete, planiraju i kooperaciju s nekim od 350 poljoprivrednika u ovoj općini koja broji tisuću stanovnika. Nekoć se, podsjetio je, 70.000 do 80.000 tona krumpira proizvodilo samo u Lici.

Cilj je doći do 10 posto udjela na domaćem tržištu krumpira
Cilj je Agrovelebita, otkriva nam dugogodišnji direktor, doći do 10 posto udjela na domaćem tržištu krumpira koji je nekad u ovom kraju bio zamjena za kruh. S obzirom da im je kvaliteta iznimno bitna, iskoristili su i mogućnosti mjere 3 Programa ruralnog razvoja odnosno tipa operacije 3.1.1. "Potpore za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete".

Kako nam je pojasnio, za sustav kvalitete za poljoprivredni proizvod Lički krumpir, Agrovelebit d.o.o. ostvario je 2018. godine potporu u najvišem iznosu od 43.800 kuna. Udio Europske unije iznosi 85% dok je udio RH 15%, a potpora se dodjeljuje korisnicima koji po prvi put ulaze ili najdulje 5 godina sudjeluju u sustavu kvalitete za zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla. Registracijom i zaštitom naziva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom zajamčeno tradicionalnog specijaliteta podiže se vrijednost istog, što istovremeno znači i povećanje dohotka za proizvođača tog proizvoda. Važan je i utjecaj takvih proizvoda na doprinos održivom razvoju ruralnih područja i jačanju turističke ponude.

Osim navedenog, prijavili su se i lani prošli na natječaju za podmjeru 6.4. "Ulaganja u stvaranje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti", provedba tipa operacije 6.4.1. "Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima". Riječ je o vrijednosti projekta u iznosu od 1,25 milijuna kuna, koji sa 40 posto sufinancira nabavku poljoprivredne mehanizacije, dok 750.000 kuna moraju sami izdvojiti. Inače, otkriva nam, plan im je bio, kroz sredstva projekta i dodatnim vlastitim ulaganjem, nabaviti mehanizaciju u vrijednosti od čak pet milijuna kuna, međutim zbog krize i činjenice da su banke već zaoštrile uvjete kreditiranja, ambicije su 'srezali'. Sada planiraju nabavu strojeva u vrijednosti dva milijuna kuna.

Uz to, planiraju se javiti na natječaj za provedbu Podmjere 4.1. "Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva", tipa operacije 4.1.1. "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir" jer je ovaj sektor prilično 'uzdrmala' najava ukidanja brojnih zaštitnih sredstava kojima se dosad tretiralo ovo povrće.

Napominje nam da i sami još uvijek uče kad je riječ o navodnjavanju ove povrtnice, kojeg su prvi pokrenuli u Lici. Krenuli su s osam hektara, što je bilo nužno jer su suše učestale posljednjih godina, a vode iz potoka, ispod Zira, ima cijele godine u ovom dijelu polja kojeg je presjekla Dalmatina.

"Imali smo i nešto veću potražnju za mladim krumpirom, kojeg smo posadili na četiri hektara u Dalmaciji, zbog potreba turističkog sektora", dodaje i otkriva da se za proizvodnju Ličkog krumpira koristi sjemenski sorata Desire, Bintje ili Viktorija i drugih, sličnih karakteristika čiji sadržaj suhe tvari iznosi minimalno 19%. Ima glatku do hrapavu ljusku, pokožica je žute do smeđe ili crvenkaste boje, a boja mesa gomolja je svijetlo bijele do žute boje. Okus je specifičan - brašnast odnosno prhak upravo radi većeg postotka suhe tvari koji je, zbog specifične klime područja Like još izraženiji, te ga čini posebnijim u odnosu na one proizvedene u drugim područjima.

Stado od 60 grla crvenih angus goveda
No, Agrovelebit nije samo tvrtka koja se bavi krumpirom. Uzgajaju i crvena angus goveda odnosno u sustavu krava-tele imaju stado od 60 grla ove mesne pasmine koja izvorno porijeklo vuče iz sjeveroistočne Škotske.

"Imamo ukupno 300 hektara zemljišta, od čega je pašnjaka znatan dio. No, iako za to posjedujemo i poseban stroj, ne možemo bujad ukloniti u roku od nekoliko dana. K tome goveda je ne jedu već travu koja raste ispod bujadi", ističe Vidaković koji drži da bi spas za one koji se još uvijek želje baviti poljoprivredom, bilo uvođenje poreza na neobrađenu zemlju, bez zadiranja u pravo vlasništva.

"Ovako jako puno obradive zemlje, ne samo livada i pašnjaka u Lici, stoji već više od pedeset godina zaraslo u šikaru, što dovodi do njezina propadanja, a devastira se i čitavi krajolik", naglašava.

Tvrtka danas ima 11 stalno zaposlenih (prije četiri godine pet, op.a.) i više sezonaca. Inače, Općina Lovinac osnovala je 2013. godine trgovačko društvo 'Agrovelebit', kako bi riješla goruće pitanje hrvatske poljoprivrede, a to je raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Cilj je bio i obnoviti proizvodnju nadaleko poznatog i priznatog ličkog krumpira, čija je autohtona proizvodnja, uz brojne tržišne inačice, bila spala na niske grane. Agilna općina je uspjela naći 11 investitora, većinom iz hrvatske dijaspore, koji su podrijetlom ili su vezani za ovaj kraj, a koji su uspješno dokapitalizirali tvrtku, koja je sada prošla i drugi krug dokapitalizacije, pa je općina s 13 posto udjela pala na šest posto.

Napravljena je i sortirna stanica u Gospiću, gdje se lički krumpir pakira i šalje na tržište.

Planova je u ovoj tvrtki jako puno, a znaju i što više nikada neće sijati. Naime, zbog prekiselog tla u ovom dijelu Like, a nakon pokusne proizvodnje na jednom hektaru, što nije dalo očekivane rezultate, definitivno odustaju od kupusa.