Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Stu 2012

Njemački i austrijski investitori bježe iz Hrvatske

Izvor: www.profitiraj.hr · Autor: Profitiraj.hr  

Njemački i austrijski investitori bježe iz Hrvatske

Razlozi za smanjenje investicija su pogoršanje investicijske klime, administrativna kašnjenja/prepreke, zakonodavstvo/pravosuđe, različito tumačenje zakona u različitim dijelovima Hrvatske... Austrijanci i Nijemci sve češće negoduju, jer ne žele još jednu državu u EU u koju je teško ulagati, piše Objektiv.

Kad su austrijski investitori u Prelogu – gradiću s manje od osam tisuća stanovnika – odlučili izgraditi tvornicu obuće vrijednu sedam milijuna eura – nisu se dali obeshrabriti. „Stvarno nikakvih teškoća nismo imali prilikom dobivanja administracije, od čega smo imali strah u kostima, jer su nam svi rekli u Hrvatskoj nemojte ulagati – administracija će vas ubiti“, izjavio je Bojan Režonja iz Paul Greena. Građevinsku dozvolu dobili su za samo 16 dana. Međutim, ti što su Režonji i ekipi govorili da ne ulažu u Hrvatsku imali su potpuno pravo. Pojedine laste, naime, na čine proljeće. Iako ovakvih primjera ima (zato smo ih i spomenuli), više je onih koji utjeruju strah u kosti investitorima. Kriza je i to ne treba ponavljati. Investitori sada kao nikada prije traže zemlje u kojima će se investicije isplatiti. Hrvatska tu zasigurno ne spada. Čak i najveći dosadašnji ulagači u našu zemlju, a to su Austrija i Njemačka (uz Nizozemsku), odustaju od daljnjih investicija. Prema službenim podacima HNB-a, Austrija je u Hrvatsku 2008., znači godinu prije prelijevanja krize u Hrvatsku, uložila nešto malo više od milijardu eura. Već sljedeće godine ta je brojka pala više nego dvostruko (uložen 431 milijun eura), da bi 2011. iznos austrijskih investicija u Hrvatsku bio svega 221 milijun eura što je manja brojka od slovenskih ulaganja 2007. godine koja su tada iznosila 228 milijuna eura. S Nijemcima je slična situacija. Prije početka izbijanja krize, dakle, 2008., Nijemci su u Hrvatsku uložili 426 milijuna eura. Sljedeće godine taj iznos pada na 160 milijuna eura, 2010. na malenih 86 milijuna eura, dok 2011. njemačka ulaganja nešto rastu i iznose 229 milijuna eura. Pitali smo Ured za vanjsku trgovinu pri veleposlanstvu Austrije u Hrvatskoj zbog čega austrijski investitori sve više zaobilaze Lijepu našu.

Stanje u Hrvatskoj za 2011. godinu tek je 2,4% direktora austrijskih tvrtki ocijenilo vrlo dobrim. Tek 6% dalo mu je prolaznu ocjenu (dobar), dok ga je preko 90% ispitanika ocijenilo tek dovoljnim ili nedovoljnim Austrijanci i Nijemci slomili zube na sta dionu u Dubrovniku Evo jedan primjer na koji su se do sada zajedno opekli i Austrijanci i Nijemci. Naime i jedni i drugi željeli su ulagati u nogometni stadion u Dubrovniku, ali od toga se do danas ništa nije dogodilo. Iako je stadion ucrtan u GUP i realno ne bi trebalo biti većih problema, umjesto novog stadiona koji bi mogao produžiti turističku sezonu na ovom dijelu Jadrana još uvijek stoji stari koji je u toliko lošem stanju da se na njemu ne može saditi ni krumpir, a kamoli da se tu pripremaju vazne svjetske momčadi koje bi sa sobom dovele mnoštvo novinara i pravile nam besplatnu reklamu. Osim toga, na stadionu u Dubrovniku mogli bi se održavati koncerti i razne druge priredbe koje bi zasigurno sezonu učinile dužom što bi odgovaralo i državi i lokalnoj samoupravi i građanima. Bivši dubrovačko-neretvanski župan Vinko Brnadić svojedobno je objasnio autoru ovog teksta kazao da je Dubrovnik moderni stadion mogao imati i prije desetak godina. „Tada sam prvi put doveo zainteresirane investitore. Vlasnik Red Bulla Dietrich Mateschitz želio je ulagati u lapadski stadion, ali godinama ga sustavno koče“, kazao je Brnadić. I ne samo on, nego su za stadion u Lapadu, prema Brnadićevim riječima, bili zainteresirani i predsjednik austrijskog kluba Rapid, Sturm iz Graza, ali i njemački Freiburg. Željeli su ulagati po modelu javno-privatnog partnerstva (ulaganje i dobivanje stadiona u koncesiju)” piše Objektiv.

„Kroz poslovne i garažne prostore investicija bi im se isplatila“, veli Brnadić koji je dodao da za neizgradnju stadiona najveću odgovornost nosi dubrovački dogradonačelnik Pero Vićan, koji je ujedno alfa i omega dubrovačkog (raspadajućeg) nogometa. Vićan, naime, za razliku od države, građana i lokalne samouprave od gradnje stadiona po transparentnim uvjetima ne bi imao nikakve koristi. Sada se ponovno špekulira da su neki novi njemački investitori (tvrtke AMA, Arena i Ficon) zainteresirani za gradnju stadiona. Živi bili, pa vidjeli. Tek je prošlo prvih deset godina. Rekao bi jedan student: Prvih deset godina (za studiranje) je najteže.


Komentari članka

Vezani članci

Valamar bilježi rekordne rezultate i ubrzava investicije u Poreču

27.10.2025.

Dobit porasla 28 posto, prihodi 10 posto, a hotel Pical s ulaganjima preko 200 milijuna eura postaje najveći turistički projekt u Hrvatskoj

Opatija dobiva novi luksuzni hotel. Vlasnici su poduzetnički trio iz Hrvatske i Slovenije

27.10.2025.

Sealeven Hotel & Residences trenutačno prolazi završne radove, a njegovo otvorenje očekuje se u prvoj polovici 2026. godine. Izgrađen je iznad hotela Ičići u Ičićima pored Opatije, a u tijeku su njegovo uređenje, opremanje i hortikulturalni radovi.

SQ Capital ulaže tri milijuna eura u riječki Aestus i razvoj aplikacije Parra

05.10.2025.

U središtu investicije je aplikacija za eRačune koju već koristi gotovo tisuću poduzetnika, a omogućava izdavanje eRačuna, potpunu digitalizaciju poslovnih procesa te praćenje poslovanja u stvarnom vremenu

Turizam čeka odluku: hoće li mobilne kućice biti građevine?

28.09.2025.

Mobilne kućice godinama izazivaju pravne nedoumice; novi propisi trebali bi jasno odrediti jesu li oprema ili građevine

IFC do 2030. u Hrvatskoj planira uložiti do milijardu dolara

19.09.2025.

Međunarodna financijska korporacija (IFC) u sljedećih pet godina u Hrvatskoj planira uložiti do milijardu dolara kako bi podržala razvojne prioritete zemlje, što ujedno predstavlja i priliku za hrvatske tvrtke, istaknuto je na konferenciji u organizaciji

Tag cloud

  1. 2794 članka imaju tag turizam
  2. 2645 članka imaju tag hrvatska
  3. 1762 članka imaju tag svijet
  4. 1440 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1969 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1634 članka imaju tag izvoz
  8. 1374 članka imaju tag ict
  9. 1306 članka imaju tag trgovina
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1300 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1055 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 661 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 504 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 513 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 431 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 449 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 414 članka imaju tag hnb
  37. 422 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor