Njemački ulagači: 80 posto opet bi investiralo u Hrvatsku

Istraživanje Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (AHK) pokazalo je da je više od 80 posto poduzeća spremno ponovo ulagati u Hrvatsku, dok su kao najveći izazovi za poduzetnike navedeni visoke cijene energenata i manjak stručne radne snage, istaknuto je u petak na predstavljanju istraživanja u AHK.

Ovogodišnje gospodarsko istraživanje AHK provedeno je od 25. veljače do 26. travnja u 16 zemalja srednje i istočne Europe i u njemu je sudjelovalo ukupno 983 poduzeća. Na razini Hrvatske u istraživanju je sudjelovalo ukupno 105 domaćih i inozemnih tvrtki.

- Velik broj poduzeća, njih 84 posto, ponovno bi odabralo Hrvatsku kao lokaciju za ulaganje, za što se AHK, kao najveća bilateralna gospodarska organizacija u Hrvatskoj, posebno zalaže - istaknuo je predsjednik AHK Thomas Sichla. Taj rezultat istraživanja gotovo je na istoj razini kao i u 2021., ali u odnosu na predpandemijsku 2019. predstavlja rast od 30 posto.

Kada se govori o rizicima u poslovanju, visoke cijene energenata na prvom su mjestu, za što je zasigurno zaslužna kriza u Ukrajini te energetski šokovi koje je prouzročila na globalnom i europskom tržištu, kazao je Sichla.

Više od polovine ispitanika, njih 53 posto, trenutnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj ocjenjuje zadovoljavajućom, što je rast od deset posto u odnosu na prethodnu godinu, dok njih 21 posto situaciju smatra dobrom.

Jedna trećina ispitanika smatra da je gospodarsko stanje u Hrvatskoj bolje u odnosu na 2021. godinu, a kada je riječ o percepciji gospodarske situacije, zemlje srednje i istočne Europe (SIE) u gotovo istom postotku kao sudionici istraživanja u Hrvatskoj ocjenjuju gospodarsko stanje.

Gotovo 97 posto poduzetnika optimistično

Istraživanje je pokazalo i da su poduzetnici optimistični kada se govori o poslovanju u njihovim tvrtkama. Unatoč posljedicama pandemije covid-19 na gospodarstvo, ispitanici su pozitivno ocijenili trenutnu poslovnu situaciju u vlastitim poduzećima. Tako je njih gotovo 97 posto poslovanje u vlastitom poduzeću ocijenilo dobrim ili zadovoljavajućim (pri čemu 51 posto zadovoljavajućom, a 46 posto dobrom).

Udio poduzeća koji svoju aktualnu poslovnu situaciju ocjenjuju dobrom ili zadovoljavajućom porastao je gotovo 10 posto u odnosu na 2021. godinu.

Očekivanja za 2022. godinu u odnosu na prethodnu također su pozitivna - više od polovine ispitanika smatra da će doći do poboljšanja poslovanja u njihovom poduzeću, dok ih samo 10 posto smatra da će se poslovanje pogoršati.

Ovogodišnje je istraživanje uključilo i poslovna očekivanja poduzetnika povezana s ratom u Ukrajini i gospodarskim šokovima koje je izazvao.

Kratkoročne ekonomske posljedice očituju se u višim cijenama energenata, sirovina i materijala (gotovo 80 posto ispitanika), poremećajima u lancima opskrbe i logistike (56 posto), manjku sirovina i materijala (37 posto), padu broja narudžbi određenih proizvoda (25 posto), padu proizvodnje i gubitku poslovnih partnera (20 posto), itd.

Na pitanje kada poduzetnici očekuju normalizaciju međunarodnih lanca opskrbe, njih 45 posto predviđa normalizaciju tek u 2023., dok 20 posto smatra da u dogledno vrijeme neće biti postignuti rezultati prije korona krize.

Najveće prednosti, nedostaci i rizici

Kao pet najvećih prednosti Hrvatske kao poslovne lokacije, tvrtke su istaknule članstvo u EU, adekvatnost visokog obrazovanja, kvalificiranost zaposlenika, infrastrukturu, produktivnost i motivaciju zaposlenika, što se nije promijenilo u odnosu na prethodnu godinu.

Kao nedostatke i najveće izazove tvrtke primjećuju nedovoljnu borbu protiv korupcije, porezna opterećenja, porezni sustav, netransparentnost javne nabave i javnu administraciju.

Prema istraživanju, 35 posto ispitanika rad aktualne hrvatske Vlade ocijenilo je zadovoljavajućim, a njih gotovo 40 posto smatra ga lošim.

Kao najveće rizike u poslovanju ispitanici su naveli cijene energenata, manjak kvalificirane radne snage, cijene sirovina, trošak radne snage i potražnju.

Obzirom da je manjak kvalificirane radne snage okarakteriziran kao drugi najveći rizični čimbenik u poslovanju (43 posto ispitanika), na pitanje koje mjere poslodavci planiraju poduzeti po tom pitanju, njih gotovo 50 posto planira to učiniti kroz edukaciju zaposlenika, 39 posto planira povisiti plaće, a na trećem mjestu spominju povećanje automatizacije i digitalizacije.