Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Stu 2017

Novac radije na 'tekući' nego u oročenje

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tomislav Pili  

Novac radije na 'tekući' nego u oročenje

Hrvatski građani zbog niskih kamata i dalje radije drže novac na tekućim i žiro-računima nego na štednji. Statistika pokazuje da su ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem rujna iznosili su 274,1 milijardu kuna, što je 3,5 posto više u odnosu na lanjski rujan, kao i 0,7 posto ili dvije milijarde kuna više nego krajem kolovoza, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Dvoznamenkasti rast
Ukupni depoziti obuhvaćaju depozitni novac (sredstva na tekućim i žiro-računima) te štedne i oročene depozite, a prema nedavno objavljenim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), depozitni je novac krajem rujna iznosio gotovo 70 milijardi kuna, što je 24 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.

"Depozitni novac nastavio je rast po dvoznamenkastim stopama na godišnjoj razini (koji je prisutan od ožujka 2013.), a udio depozitnog novca zadržao se u rujnu na relativno visokih 25,6 posto", navode analitičari RBA. U analizi se ističe kako je rast depozitnog novca posljedica oporavka gospodarstva, ali i sklonosti domaćih sektora držanju likvidnije financijske imovine u uvjetima kontinuiranog pada kamatnih stopa na štedne i oročene depozite.

Posljedica likvidnosti
"Pad kamatnih stopa na depozite izravna je posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti koja uzrokuje i pad kamatnih stopa na plasmanima. Ta obilježja, međutim, nisu samo karakteristika hrvatskog financijskog tržišta, već odražavaju i globalno okruženje", objašnjavaju analitičari RBA. U analizi se navodi i da su ukupni štedni i oročeni depoziti - u stranoj i u domaćoj valuti - na godišnjoj razini nastavili padati te su na kraju rujna, uz godišnju stopu pada od 2,1 posto, iznosili 204,3 milijarde kuna.

Promatrano prema valutnim kategorijama, štedni i oročeni depoziti u stranoj valuti, koji predstavljaju više od 82 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, na godišnjoj su razini pali za 2 posto ili 3,5 milijardi kuna na 169 milijardi kuna. Štednja u kunama pala je 2,2 posto, odnosno za 800 milijuna kuna i iznosi 35,2 milijarde kuna.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Kupujete nekretninu? Od 7. srpnja stižu nova pravila

08.07.2026.

Jedan od glavnih razloga pada transakcija su i nerealna očekivanja prodavatelja koji rabljene nekretnine uspoređuju s novogradnjom u susjedstvu.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk