Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Stu 2026

Novi model financiranja u Hrvatskoj: Do novca preko POS uređaja

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Anamarija Mujanović  

Novi model financiranja u Hrvatskoj: Do novca preko POS uređaja

Novac za financiranje poslovanja hrvatski poduzetnici mogu dobiti i na temelju prometa kojeg ostvaruju preko POS uređaja. Fintech kompanija Teya i njemački finmid 22. listopada objavili su partnerstvo koje malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj i Mađarskoj omogućuje financiranje prema modelu merchant cash advance, odnosno predujma na buduće prihode.

Poduzetnici tako mogu dobiti između 1200 i 1,2 milijuna eura, ovisno o poslovanju. Umjesto klasične kreditne procedure, ponuda se temelji na podacima o kartičnim transakcijama.

Teya već obrađuje plaćanja svojih korisnika pa raspolaže informacijama o prometu, njegovoj stabilnosti i sezonskim oscilacijama. Finmid osigurava kapital, procjenjuje rizik i upravlja financiranjem, a Teya ponudu prikazuje u aplikaciji ili poslovnom portalu.

Poduzetnik tako može zatražiti novac bez odlaska u banku. Na ovaj način sustav naplate postaje i alat za procjenu njegove sposobnosti vraćanja sredstava. Naime, s ovom ponudom nije više važan samo ukupan prihod tvrtke, nego i koliko se redovito ostvaruje kartično plaćanje preko konkretnog pružatelja usluge.

Ključna je razlika u otplati. Umjesto jednakih mjesečnih rata, ugovoreni postotak svakodnevno se izdvaja iz kartičnog prometa. U danima bolje prodaje poduzetnik vraća više, a kada promet oslabi, manje. To može biti korisno ugostiteljima, trgovcima i obrtnicima čiji prihodi ovise o sezoni. Ipak, Teya na hrvatskim stranicama navodi minimalnu mjesečnu otplatu od tri posto, bez pojašnjenja na koju se osnovicu taj postotak odnosi.

Za financiranje je potrebno najmanje tri mjeseca stabilnih kartičnih transakcija preko Teye i mjesečni promet od barem 1200 eura. No, gornja granica od 1,2 milijuna eura ne znači da je taj iznos dostupan svakom korisniku. Ponuda ovisi o povijesti prodaje i procjeni rizika.

Prema podacima kompanija, ovaj oblik financiranja već je koristilo više od 500 Teyinih klijenata na tržištima obuhvaćenima partnerstvom. Iz Finmida tvrde da se novac nakon prihvaćanja ponude isplaćuje za medijalno tri minute, no nisu objavili koliko je financiranja odobreno hrvatskim poduzetnicima.

Jamci nisu potrebni, prijevremena otplata ne naplaćuje se dodatno, a korisnik u aplikaciji može pratiti otplaćeni iznos. Pod određenim uvjetima moguće je zatražiti i dodatna sredstva prije podmirenja postojeće obveze.

Sličnu opciju daju i drugi
Ipak, treba imati na umu da financiranje povezano s prodajnim platformama nije novost u Hrvatskoj. Wolt je još u rujnu prošle godine uveo Wolt Capital za restorane, trgovine i druge partnere, a iza proizvoda također stoji njemački finmid. Iznosi se najčešće kreću od pet do 30 tisuća eura, pri čemu se ponuda temelji na prodaji ostvarenoj preko Woltove platforme.

Teya pak promatra kartična plaćanja obrađena vlastitim sustavom. Restoran koji najveći dio prometa ostvaruje od gostiju u lokalu tako ne mora imati znatnu prodaju preko dostavne aplikacije. Teyin model potencijalno obuhvaća i poduzetnike koji uopće ne surađuju s Woltom.

Kartični promet za procjenu financiranja koristi i OTP banka, koja obrtnicima i poduzećima nudi POS kredit s rokom otplate do 12 mjeseci. Ipak, riječ je o bankarskom kreditu, a ne nužno o proizvodu kod kojega se izdvajanja svakodnevno prilagođavaju prometu. Druga je alternativa PragmaCash kompanije PragmaGO Croatia.

Iako se svi ti proizvodi predstavljaju kao brži pristup likvidnosti, načini procjene poslovanja, rokovi i dinamika otplate nisu jednaki. Poduzetnici mogu zatražiti od 700 do 150 tisuća eura na četiri ili 12 mjeseci, a novac im, prema navodima kompanije, može biti dostupan unutar 24 sata. Za razliku od Teye i Wolta, obveza se otplaćuje u fiksnim tjednim obrocima.

Usporedba postaje zanimljivija kada se pogledaju troškovi. PragmaGO javno navodi jednokratnu naknadu od 9,9 posto za četveromjesečno financiranje te 19,5 posto za 12 mjeseci. Poduzetnik koji primi 25 tisuća eura na godinu dana tako bi vratio 29.875 eura, odnosno 4875 eura više od primljenog iznosa.

Kod Teye je upravo cijena financiranja najveća nepoznanica. Iz kompanije ističu da nema tradicionalno iskazane kamate. Korisnik prije prihvaćanja ponude vidi ukupan iznos koji mora vratiti. No bez javno dostupnog primjera troška teško je procijeniti koliko je takvo financiranje konkurentno bankarskim kreditima i drugim alternativnim izvorima novca.


Komentari članka

Vezani članci

Za male projekte 35.000 eura, evo gdje se prijaviti

04.11.2025.

Za zainteresirane prijavitelje, u ponedjeljak, 10. studenoga od 13 do 15 sati u riječkoj Gradskoj vijećnici održat će se radionica o pisanju prijedloga projekata

Ne čeka vam se objava natječaja za intervencije? Do obrtnih sredstava možete i na drugi način

24.10.2024.

Financijski instrument putem kojeg je moguće koristiti kredit za obrtna sredstva, jedan je od načina jednostavnog dobivanja sredstava za financiranje poslovanja u sklopu triju intervencija iz Strateškog plana ZPP-a.

Poslovni plan za banke

19.06.2024.

Vodite računa da banke vole “jake” garancije za otplatu kredita. Razmislite prije odlaska u banku što ćete moći dati kao osiguranje za kredit

IT tvrtke: Kako osigurati dugoročno održivo i profitabilno financiranje

25.04.2024.

Iako prijava i kvalificiranje za državne programe subvencioniranja te posebice za sredstva iz fondova EU-a često podrazumijevaju zahtjevan i dugotrajan postupak, iznosi potpora imaju potencijal znatno pridonijeti financijskoj stabilnosti i razvojnoj persp

Financiranje startupova palo za više od polovice u odnosu na 2022.

12.04.2023.

Financiranje startupova od strane fondova rizičnog kapitala palo je za više od polovice u prvom tromjesečju u odnosu na prethodnu godinu, što je jasan pokazatelj danaka koji je usporavanje tehnološke industrije uzelo na mlade tvrtke.

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk