„Novi model rasta hrvatskoga gospodarstva“

Zajednički projekt Poslovnog dnevnika i časopisa Banka pod sintagmom „Novi model rasta hrvatskoga gospodarstva“ se nastavlja. Naime, u tijeku je treća konferencija koja se održava u sklopu Poslovnog foruma na temu „Investicije u prometnu i komunikacijsku infrastrukturu u kraćem roku“. Konferenciju je službeno otvorio Nj. E. Shen Zhifei veleposlanik Narodne Republike Kine koji istaknuo kako Hrvatska i Kina imaju vrlo dobre političke odnose te je to ujedno i razlog za investicije kineskih investitora.

Prvi dio konferencije započeo je panel diskusijom na temu „Investicije u prometnu infrastrukturu“. U uvodnom djelu Tomislav Josip Mlinarić Sa Fakulteta prometnih znanosti naglasio je kako je situacija vrlo loša te da smo u strateškom smislu dobri, ali smo tanki u samoj izvedbi. „Ako ne napravimo ništa postat ćemo crna rupa i za to ovoga puta neće biti kriv rat“, naglasilo je Mlinarić istaknuvši kako se u cijelu priču mora uključiti i znanstvena zajednica. Darinko Bago iz Končara osvrnuo se pak na željeznički promet rekavši kako su u kriznim vremenima željeznice najsigurniji i socijalno najpravedniji oblik prijevoza. „U projektima treba voditi računa da se investira u projekte koji su komercijalno najopravdaniji poput gradsko – prigradskog i regionalnog prometa“, komentirao je Bago. Napominje i kako je u Europi prosječna starost lokomotiva 27 godina, dok je u Hrvatskoj prosječna starost 35 godina.

Također, iznenađen je i zašto unutar Hrvatskih željeznica tvrtke djeluju samostalno te napominje kako iz proračun svi uzimaju zajednički. „Mi u Končaru smo spremni na tržišnim osnovama sudjelovati u razvoju i idejama što treba željeznicama kroz prototipove i sudjelovanje u javnim natječajima.“ Pavlović Ivan iz Luke Ploče istaknuo je kako je država loš investitor te da je potrebno promijeniti Zakon o hrvatskim lukama koji je imao smisla 1995. godine. „Hrvatskoj trebaju radikalni stavovi. Investirano je puno , ali povrat i rezultat je nikakav“, dodao je Pavlović. SDP-ov Slavko Linić postavlja pitanje zašto Luka Rijeka i Luka Ploče nisu privatizirane. „Temeljne stvari ne radimo i još uvijek imamo mastadonske tvrtke. Troši se novac na neracionalne projekte te umjesto privatizacije luke, trebaju nam i međunarodni operateri da uzmemo i dio kolača“, naglasio je Linić.

Drugi dio konferencije, odnosno panel diskucija odnosi se na temu „Investicije u komunikacijsku infrastrukturu“ na kojoj će čelni ljudi iz sektora iznjeti svoja viđenja u spomenutoj branši.