Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Stu 2010

Novi prijedlog Zakona o dodatku na mirovine

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Gordana Gelenčer  

Novi prijedlog Zakona o dodatku na mirovine

Podaci o financijskim rezultatima investicijskih i mirovinskih fondova koje je na konferenciji fondovske industrije iznio Ante Samodol pokazuju da su mirovinski fondovi i u krizi poboljšavali sliku cjelokupne industrije.

Prosječna je stopa prinosa obveznih mirovinskih fondova sada 5,11 posto, no unatoč tome ne prestaju prigovori zbog nepovoljnijih mirovina prvih umirovljenika iz drugog stupa. Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima uzalud je objašnjavalo da je to tako ponajviše zbog toga što nemaju pravo na dodatak na mirovinu te zbog toga što primaju, u odnosu na stopu doprinosa, neproporcionalno nižu mirovinu iz prvog stupa u odnosu na drugi stup. Nakon uzaludnog apela u javnosti Udruženje je, potvrđuje nam to Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ CO mirovinskog društva, izradilo prijedlog Zakona o dodatku na mirovine (proporcionalno vremenu u kojem su uplaćivali u prvi mirovinski stup) koji su već prezentirali relevantnim državnim institucijama: -Nepravda je evidentna, jer pravo na dodatak imaju oni koji su radili u inozemstvu, a nemaju ga oni koji su 75 posto svoje mirovine uplaćivali u prvi stup. Iz prava na dodatak nepravedno su izbačeni oni koji su uplaćivali u drugi stup, pa predlažemo da se napravi izračun za najbolju kombinaciju iznosa mirovine tih ljudi – kaže Štimac. Povratnih informacija zasad nema, no Štimac kaže kako je to jedini način da se riješi problem nepovoljnijeg izračuna mirovina iz kombiniranog sustava u usporedbi s mirovinama samo iz prvog stupa. Udruženje već poduže napominje kako je riječ o malom broju umirovljenika, a sredstva koja su za to potrebna zanemariva su. Uspješnost drugog stupa u cjelini će se moći ocijeniti tek za 10-15 godina kada u mirovinu krene prvi veliki val umirovljenika. Na upit o visini naknada za upravljanje imovinom koja je u vremenu od 2002. do 2009. godine premašila milijardu kuna Štimac kaže kako nije točno da su naknade visoke.

-Naknade su najmanje u okruženju, a osim toga Hanfa ih kontinuirano smanjuje, pa su s početnih 1,2 posto smanjene na sadašnjih 0,75 posto – tvrdi Štimac dodajući da trošak Regosa koji se prebacuje drugom stupu nije u potpunosti trošak drugog stupa, jer je ta naknada definirana dogovorom između dviju državnih institucija, Regosa i Fine.


Komentari članka

Vezani članci

Fina ima važnu obavijest za poduzetnike, oni koji to ne učine u roku mogu dobiti kaznu i do 13.270 eura

26.03.2026.

Financijska agencija (Fina) podsjeća u četvrtak sve poduzetnike – obveznike primjene Zakona o računovodstvu, da su godišnje financijske izvještaje za 2025. godinu dužni dostaviti do 30. travnja ove godine.

Mirovinski fondovi lani su ostvarili prinos od čak 3,2 milijarde eura

27.01.2026.

Mirovinski su fondovi u prošloj godini nastavili ostvarivati rekordne prinose koji spadaju među najbolje od početka njihovog rada. U najliberalnijoj kategoriji A fondovi su lani ostvarili prosječan prinos od gotovo 16 posto, u kategoriji B godišnji prinos

Hrvatska sve poželjnija destinacija za ulaganje: Vesna VC fond podržava inovativne tehnološke tvrtke

15.08.2025.

Ulaganja rizičnog kapitala u Hrvatskoj sve više hvataju maha i, premda se još nije ušlo u zrelu fazu te vrste financijsko-investicijskog okružja, u zadnjih godinu do dvije vide se osjetni pomaci.

Fina pokreće postupak preuzimanja Zagrebačke burze

08.08.2025.

Financijska agencija (Fina) pokrenula je postupak preuzimanja Zagrebačke burze d.d. (ZSE) i o tome obavijestila Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i ZSE, dostavom obavijesti o namjeri objave dobrovoljne ponude za preuzimanje, izvijest

Financijska agencija: U trgovini najviše poduzetnika, najveći su i prihodi i rashodi te netodobit

03.07.2025.

Finina analiza poslovanja poduzetnika u 2024. godini po djelatnostima pokazuje da je najviše poduzetnika bilo u djelatnosti trgovine, a oni su ostvarili i najveće ukupne prihode i rashode, kao i konsolidiranu netodobit.

Tag cloud

  1. 2884 članka imaju tag turizam
  2. 2727 članka imaju tag hrvatska
  3. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk