Nvidia bi mogla doseći tržišnu kapitalizaciju od 50 bilijuna dolara za 10 godina

James Anderson, jedan od ranih podupiratelja Tesle i Amazona te ujedno i jedan od najuspješnijih investitora, vidi u kompaniji za proizvodnju čipova `daleko veći potencijal nego što je ikada do sada vidio´. Nvidia predvodi otkako se dogodio porast potražnje za čipovima koji mogu trenirati i pokretati generativne AI modele kao što su OpenAI-jev ChatGPT.

Dionice kompanije porasle su za 162 posto od početka godine, čime se tržišna vrijednost Nvidije pomaknula iznad tri bilijuna dolara, što je 20 puta više od otprilike 150 milijardi dolara koliko je tvrtka vrijedila u kolovozu 2018. kada je Apple postao prva kompanija koja je dosegla procjenu od bilijun dolara. Nvidia, čiji je izvršni direktor Jensen Huang kazao da je kompanija u centru nove industrijske revolucije, nadmašila je Microsoft i Apple u lipnju čime je postala najvrjednija javno uvrštena tvrtka na svijetu.

- Uzastopan eksponencijalan rast, prednosti u hardveru i softveru te kultura i vodstvo kompanije upravo su ono što tražimo – kazao je Anderson, koji se prošle godine udružio s holding tvrtkom talijanske obitelji Agnelli kako bi pokrenuo Lingotto Investment Management, gdje vodi fond vrijedan 650 milijuna dolara s najvećim fokusom na Nvidiju.

Anderson je najbolje poznat po tome što je skoro 40 godina proveo u Baillie Gifford, tvrtki za upravljanje investicijama gdje je vodio njihov vodeći Scottish Mortgage Investment Trust, koji je prvi kupio Nvidiju 2016.

- Na početku nam nije bilo jasno što će biti glavni pokretač. Nismo se odlučili hoće li biti gaming, kripto, autonomna vožnja ili AI, ali smo prepustili sve tijeku događaja – prisjetio se Anderson za Financial Times samih početaka ulaganja u Nvidiju. Nadodao je i da je glavna razlika između ulaganja u proizvodnju poluvodiča i njegovih ranijih, također uspješnih ulaganja, to što `Amazon i Tesla nisu započeli s visoko profitabilnim i dominantnim pozicijama, nego su do tamo trebali doći´.

Glavni utjecaj na Andersona i proces Baillie Giffordovih investicija imao je akademik Hendrik Bassembinder, koji je otkrio da je tijekom dugog niza godina samo četiri posto dionica činilo cjelokupno stvaranje neto bogatstva, time pružajući osnovu za njihovo uvjerenje da bi upravitelji fondova trebali nastojati identificirati tvrtke koje su u ekstremnom dobitku. Anderson je ove godine u pismu namijenjenom investitorima, podcrtao zašto je Nvidia pala u ovu kategoriju.

U pismu je pisao kako se stvarni rast potražnje za AI čipovima kretao oko otprilike 60 posto u godini dana. Gledajući unaprijed u sljedećem desetljeću, kazao je da bi 10 godina rasta od 60 posto samo u prihodima podatkovnih centara i s nepromijenjenim maržama rezultiralo zaradom od 1350 dolara po dionici i slobodnim novčanim tokom od oko tisuću dolara po dionici. Uz pretpostavku prinosa slobodnog novčanog toka od pet posto, dionica Nvidije mogla bi vrijediti 20 tisuća dolara za 10 godina, što znači tržišnu kapitalizaciju od 49 milijardi dolara. Anderson tvrdi da je vjerojatnost ovakvog ishoda 10 -15 posto.

Nvidia trenutno trguje s 47 puta više od procijenjenih prihoda po dionici za nadolazeću godinu i odgovorna je za gotovo 30 posto ovogodišnjeg dobitka S&P 500 od 17,7 posto.

Na pitanje oko prenapuhanosti generativne umjetne inteligencije, Anderson je odgovorio da je umjetna inteligencija za osnovne i potrošačke potrebe možda prenapuhana, ali problem uočava u pitanju može li AI riješiti ozbiljne probleme za 10 godina, uključujući autonomnu vožnju, robotiku i otkrivanje lijekova.