Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Pro 2022

Objavljena nova karta: Hrvatska više nije druga najsiromašnija država Europske unije

Izvor: www.telegram.hr · Autor: Katarina Škaro  

Objavljena nova karta: Hrvatska više nije druga najsiromašnija država Europske unije

Rezultati Europskog programa koji ima za cilj međunarodno uspoređivanje fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a u državama sudionicama tog projekta, pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2021., doseže 70 posto prosjeka 27 članica EU-a. Istodobno, stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iznosi 72 posto tog prosjeka, što znači da Hrvatska više nije druga najsiromašnija država u EU-u (prije tri godine postotak je bio na 67, a jedina lošija je bila Bugarska).

Eurostat i Državni zavod za statistiku, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih država sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a, u četvrtak su objavili najnovije analize pariteta kupovne moći (PKM-a) i s njima povezanih ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku za razdoblje od 2019. do 2021. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.

Luksemburg i Irska s najvećim BDP-om po stanovniku
U 2021. godini su Luksemburg i Irska, kao i godinu dana ranije, zabilježili najvišu razinu BDP-a po stanovniku iskazanu PKM-om, u visini 168 posto, odnosno 119 posto iznad prosjeka EU-a.

Nakon Luksemburga i Irske, s velikim odmakom slijedi Danska, s 33 posto većim BDP-om po stanovniku od prosjeka Unije. Blizu je i Nizozemska, gdje je 30 posto veći od prosjeka, te Austrija i Švedska, gdje je za po 23 posto veći od prosjeka.

U Hrvatskoj je BDP po stanovniku u 2021. bio na razini 70 posto prosjeka EU, odnosno bio je 30 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2020. je bio 35 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju tablice Eurostata. Najbliža Hrvatskoj je Slovačka, s 31 posto nižim BDP-om po stanovniku od prosjeka, pokazuje izvješće.

Bugarska i Grčka na dnu ljestvice
Najlošije na ljestvici stoji Bugarska, s BDP-om po stanovniku 43 posto nižim od prosjeka, a pretposljednja je Grčka, gdje je on 36 posto niži od prosjeka Unije, objavio je Eurostat. Podaci o BDP-u i potrošnji po stanovniku u najnovijem izvješću temelje se na revidiranim paritetima kupovne moći, napominju u statističkom uredu. Luksemburg i Njemačka imaju i najvišu razinu individualne potrošnje

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.

Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest razina stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku te predstavlja homogeniju kategoriju od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije, još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama.

Što je sa stvarnom individualnom potrošnjom
Tako je, prema najnovijim rezultatima, u 2021. u članicama EU-a razina stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku izražene paritetom kupovne moći (PKM) varirala u širokom rasponu – od 65 posto prosjeka Unije koliko je iznosila u Bugarskoj do 144 posto prosjeka koliko je dosegnula u Luksemburgu, pokazuje izvješće Eurostata.

Hrvatska 28 posto ispod prosjeka Unije
S druge strane, najnižu razinu SIP-a po stanovniku imala je Bugarska, za 35 posto nižu od prosjeka u EU. U Hrvatskoj je u 2021. razina stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku izražene paritetom kupovne moći (PKM) bila 72 posto prosjeka EU, odnosno bila je 28 posto ispod prosjeka Unije.

Tako je ona u skupini zemalja s najnižim razinama, koja još uključuje Mađarsku, gdje je ona 30 posto ispod prosjeka te Slovačku i Grčku gdje je SIP po stanovniku 29 posto, odnosno 25 posto ispod prosjeka Unije, navodi se u izvješću Eurostata.

U protekle tri godine u većini se država članica promijenila razina SIP-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU-a. Najveće povećanje zabilježeno je u Bugarskoj, na 65 posto prosjeka EU-a u 2021. u usporedbi s 58 posto u 2019. Slijedi Rumunjska u kojoj je uvećan na 84 posto prosjeka, sa 78 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Ove ćemo godine proizvesti osjetno manje hrane

27.11.2023.

Kako u petak procjenjuje Državni zavod za statistiku, poljoprivredna proizvodnja u 2023. godini iznosit će ukupno 3,27 milijardi eura, što je tek 0,9 posto više od lanjske proizvodnje koja je iznosila 3,24 milijarde.

Tvrtka ove godine radnicima isplaćuje božićnicu od čak 1670 eura

22.11.2023.

Rekordnu božinicu i ove će godine isplatiti lanac drogerija dm-drogerie markt čiji radnici na kraju svake godine dobivaju stimulaciju u iznosu mjesečne plaće svakog pojedinog zaposlenika.

Žene u EU za isti posao plaćene 13 posto manje od muškaraca

22.11.2023.

Žene u Europskoj uniji u prosjeku su plaćene 13 posto manje od muškaraca koji rade isti posao, unatoč tome što po zakonu EU-a imaju pravo na jednaku plaću, objavila je u utorak Europska komisija.

Stojić: Za pet godina svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj mogao bi biti stranac

20.11.2023.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a rekao je da hrvatski problem nije broj nezaposlenih, jer kada bismo ih zaposlili preko noći, opet bi nam stopa zaposlenih bila među nižim u EU.

Inflacija u EU zamjetno usporila i u listopadu

17.11.2023.

Inflacija u EU zamjetno je usporila i u listopadu, drugi mjesec zaredom, prateći znatno blaži rast cijena u eurozoni zahvaljujući jeftinijoj energiji, izvijestio je u petak Eurostat.

Tag cloud

  1. 2544 članka imaju tag turizam
  2. 2380 članka imaju tag hrvatska
  3. 1522 članka imaju tag svijet
  4. 1175 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1543 članka imaju tag izvoz
  6. 1816 članka imaju tag financije
  7. 1225 članka imaju tag trgovina
  8. 1264 članka imaju tag ict
  9. 1386 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1096 članka imaju tag investicije
  11. 1006 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1136 članka imaju tag industrija
  13. 1128 članka imaju tag EU
  14. 819 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 942 članka imaju tag menadžment
  16. 729 članka imaju tag maloprodaja
  17. 544 članka imaju tag opg
  18. 509 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 960 članka imaju tag kriza
  21. 657 članka imaju tag marketing
  22. 366 članka imaju tag potpore
  23. 487 članka imaju tag eu fondovi
  24. 596 članka imaju tag tehnologija
  25. 459 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 531 članka imaju tag krediti
  27. 474 članka imaju tag porezi
  28. 448 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 495 članka imaju tag obrazovanje
  30. 401 članka imaju tag osijek
  31. 463 članka imaju tag prehrambena industrija
  32. 392 članka imaju tag start up
  33. 419 članka imaju tag energetika
  34. 471 članka imaju tag dzs
  35. 446 članka imaju tag BDP
  36. 403 članka imaju tag hnb
  37. 415 članka imaju tag vlada
  38. 333 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor