Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Pro 2022

Objavljena nova karta: Hrvatska više nije druga najsiromašnija država Europske unije

Izvor: www.telegram.hr · Autor: Katarina Škaro  

Objavljena nova karta: Hrvatska više nije druga najsiromašnija država Europske unije

Rezultati Europskog programa koji ima za cilj međunarodno uspoređivanje fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a u državama sudionicama tog projekta, pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2021., doseže 70 posto prosjeka 27 članica EU-a. Istodobno, stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iznosi 72 posto tog prosjeka, što znači da Hrvatska više nije druga najsiromašnija država u EU-u (prije tri godine postotak je bio na 67, a jedina lošija je bila Bugarska).

Eurostat i Državni zavod za statistiku, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih država sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a, u četvrtak su objavili najnovije analize pariteta kupovne moći (PKM-a) i s njima povezanih ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku za razdoblje od 2019. do 2021. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.

Luksemburg i Irska s najvećim BDP-om po stanovniku
U 2021. godini su Luksemburg i Irska, kao i godinu dana ranije, zabilježili najvišu razinu BDP-a po stanovniku iskazanu PKM-om, u visini 168 posto, odnosno 119 posto iznad prosjeka EU-a.

Nakon Luksemburga i Irske, s velikim odmakom slijedi Danska, s 33 posto većim BDP-om po stanovniku od prosjeka Unije. Blizu je i Nizozemska, gdje je 30 posto veći od prosjeka, te Austrija i Švedska, gdje je za po 23 posto veći od prosjeka.

U Hrvatskoj je BDP po stanovniku u 2021. bio na razini 70 posto prosjeka EU, odnosno bio je 30 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2020. je bio 35 posto niži od prosjeka Unije, pokazuju tablice Eurostata. Najbliža Hrvatskoj je Slovačka, s 31 posto nižim BDP-om po stanovniku od prosjeka, pokazuje izvješće.

Bugarska i Grčka na dnu ljestvice
Najlošije na ljestvici stoji Bugarska, s BDP-om po stanovniku 43 posto nižim od prosjeka, a pretposljednja je Grčka, gdje je on 36 posto niži od prosjeka Unije, objavio je Eurostat. Podaci o BDP-u i potrošnji po stanovniku u najnovijem izvješću temelje se na revidiranim paritetima kupovne moći, napominju u statističkom uredu. Luksemburg i Njemačka imaju i najvišu razinu individualne potrošnje

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.

Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest razina stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku te predstavlja homogeniju kategoriju od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije, još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama.

Što je sa stvarnom individualnom potrošnjom
Tako je, prema najnovijim rezultatima, u 2021. u članicama EU-a razina stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku izražene paritetom kupovne moći (PKM) varirala u širokom rasponu – od 65 posto prosjeka Unije koliko je iznosila u Bugarskoj do 144 posto prosjeka koliko je dosegnula u Luksemburgu, pokazuje izvješće Eurostata.

Hrvatska 28 posto ispod prosjeka Unije
S druge strane, najnižu razinu SIP-a po stanovniku imala je Bugarska, za 35 posto nižu od prosjeka u EU. U Hrvatskoj je u 2021. razina stvarne individualne potrošnje (SIP) po stanovniku izražene paritetom kupovne moći (PKM) bila 72 posto prosjeka EU, odnosno bila je 28 posto ispod prosjeka Unije.

Tako je ona u skupini zemalja s najnižim razinama, koja još uključuje Mađarsku, gdje je ona 30 posto ispod prosjeka te Slovačku i Grčku gdje je SIP po stanovniku 29 posto, odnosno 25 posto ispod prosjeka Unije, navodi se u izvješću Eurostata.

U protekle tri godine u većini se država članica promijenila razina SIP-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU-a. Najveće povećanje zabilježeno je u Bugarskoj, na 65 posto prosjeka EU-a u 2021. u usporedbi s 58 posto u 2019. Slijedi Rumunjska u kojoj je uvećan na 84 posto prosjeka, sa 78 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Osječka mega investicija stvorit će 1500 radnih mjesta: 'Slavonija će postati mjesto u koje se dolazi živjeti, kao nakon Drugog svjetskog rata'

24.03.2023.

Američka kompanija Jabil objavila je gradnju velikog centra izvrsnosti za proizvodnju u osječkoj zoni Nemetin te planira zaposliti više od 1500 ljudi. Riječ je o najvećoj investiciji u povijesti Osijeka, objavio je osječki gradonačelnik Ivan Radić

U Europskoj uniji je sve manje krupne stoke, a broj svinja postao je alarmantno nizak. Hrvatska stoji loše

24.03.2023.

Stočni fond u Europskoj uniji brojio je u prosincu 2022. 134 milijuna svinja, 75 milijuna goveda, 59 milijuna ovaca i 11 milijuna koza. Podaci Eurostata pokazuju da se u posljednjih godinu dana bilježi smanjenje broja svih vrsta krupne stoke, a sličan tre

Diana Koziarska: Ako se startupovi iz SEE regije žele natjecati globalno, moraju se povezati

24.03.2023.

Kada ste rano u procesu pokretanja tvrtke prije dobivanja sredstava, nemate novca da zaposlite ljude i izgradite ogroman tim. Obično sve radite sami, kao osnivač tvrtke. Trebaju vam osnove svega. Vi ste taj koji razgovara s kupcima. Vi ste taj koji prodaj

Prosječna neto plaća i dalje pada, pola Hrvata radi za manje 930 eura

22.03.2023.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj ove godine iznosila je 1.094 eura, što je nominalno i realno više za 4,6 posto u odnosu na prosinac, dok je na godišnjoj razini, prema siječnju lani, nominalno viša za 11

HNB blago podigao projekciju rasta BDP-a

21.03.2023.

U 2024. se očekuje nastavak usporavanja inflacije, pa bi ona na razini godine mogla iznositi 3.8 posto, što je za 0.6 postotnih bodova više u odnosu na posljednju projekciju, a u 2025. bi inflacija mogla dodatno usporiti na 2.2 posto, neznatno više nego u

Tag cloud

  1. 2448 članka imaju tag turizam
  2. 2301 članka imaju tag hrvatska
  3. 1418 članka imaju tag svijet
  4. 1509 članka imaju tag izvoz
  5. 1765 članka imaju tag financije
  6. 1103 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1179 članka imaju tag trgovina
  8. 1210 članka imaju tag ict
  9. 1314 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1044 članka imaju tag investicije
  11. 972 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1076 članka imaju tag industrija
  13. 799 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1099 članka imaju tag EU
  15. 898 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 500 članka imaju tag poticaji
  18. 701 članka imaju tag maloprodaja
  19. 511 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 649 članka imaju tag marketing
  22. 354 članka imaju tag potpore
  23. 477 članka imaju tag eu fondovi
  24. 569 članka imaju tag tehnologija
  25. 437 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 525 članka imaju tag krediti
  27. 458 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 487 članka imaju tag obrazovanje
  29. 452 članka imaju tag porezi
  30. 387 članka imaju tag osijek
  31. 432 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 382 članka imaju tag start up
  33. 409 članka imaju tag energetika
  34. 459 članka imaju tag dzs
  35. 401 članka imaju tag hnb
  36. 436 članka imaju tag BDP
  37. 332 članka imaju tag hgk
  38. 407 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor