Obrazovanje odraslih: Hrvatska pada na maturi

Hrvatska je po obrazovanju odraslih na europskom dnu: posljednji dostupni podaci Eurostata iz 2009. godine kazuju da je u obrazovanje i izobrazbu uključeno samo 2,2 posto odraslog stanovništva između 24 i 64 godine. Prosjek EU iznosi 9,5 posto, a u najbolje rangiranim zemljama poput Švedske i Danske, obrazuje se više od 30 posto odraslih.

Ni prošle godine nije bilo napretka pa je Europska komisija u izvješću o Hrvatskoj na području obrazovanja i kulture za 2010. navela kako "sudjelovanje odraslih osoba u cjeloživotnom obrazovanju i dalje ostaje na vrlo niskoj razini." Mile Živčić, pomoćnik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, kaže za Banku kako je najveći problem to što se obrazovanje odraslih pretežito financira iz džepova polaznika. Polaznici su motivirani, ali često nemaju novca da sami sebi omoguće osposobljavanje i prekvalifikacije koje nisu baš jeftine. U Pučkom otvorenom učilištu Zagreb cijene osposobljavanja su, recimo, od 1000 kuna za strojare ili 2500 za aranžere cvijeća do 9900 za aromaterapeuta. U Algebri se cijene programa osposobljavanja kreću od oko 2900 kuna za računalnog operatera do više od 12.000 kuna za voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondova. Istina, Algebra povremeno dodjeljuje i besplatne, djelomične i potpune, stipendije za svoje programe. "Besplatno je ono što nudi HZZ, ali izbor je vrlo uzak. Država financira samo završavanje osnovne škole i 150 sati osposobljavanja za neke jednostavnije poslove poput zidara", kaže Živčić i objašnjava kako treba osmisliti model financiranja obrazovanja odraslih. Zasad su, dodaje sugovornik Banke, rijetki primjeri da to financiraju poslodavci, a njihov je argument da ne žele ulagati u obrazovanje radnika jer on može prijeći kod konkurencije. "No, kad bi svi financirali obrazovanje radnika, to ne bi bilo bitno. Zasad je olakšica za ustanove koje se bave formalnim obrazovanje odraslih da ne moraju plaćati PDV, a možda bi jedan od modela mogao biti nulta stopa PDV-a za obrazovanje. Velike kompanije poput Agrokora imaju i nekoliko akademija za obrazovanje zaposlenih, no te kvalifikacije nisu prepoznatljive izvan tvrtke", napominje Živčić.

Agencija je nedavno osigurala 3,5 milijuna eura bespovratnih sredstava kroz IPA programe za osposobljavanje odraslih u 20 institucija koje se time bave. U Hrvatskoj je u više od 450 institucija moguće obrazovanje odraslih, a među njima je 170 srednjih škola, zatim veleučilišta, pučka otvorena učilišta i drugi. U svakom slučaju, za Hrvatsku koja je krajem ožujka imala 330.130 nezaposlenih obrazovanje odraslih trebalo bi biti jedan od prioriteta.