Obrtništvo u snažnom rastu, sve je privlačnije mladima: U godinu dana gotovo 12 tisuća novih obrta

Najveći porast broja obrta u posljednjih godinu dana zabilježen je u Cehu uslužnog zanatstva, za 8.991 odnosno 13 posto

Unatoč brojnim izazovima poput nedostatka radne snage, poreznih opterećenja, nelojalne konkurencije, obrtništvo nastavlja biti rastuća snaga hrvatskog gospodarstva, ocjenjuje Hrvatska obrtnička komora (HOK), uz podatak da je broj obrta unazad godinu dana porastao za 11.766 odnosno 9,5 posto.

Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u Hrvatskoj je u studenome ove godine bio 135.251 obrt, što u odnosu na studeni 2024. predstavlja rast od 11.766 odnosno 9,5 posto. Ukupan broj zaposlenih u obrtima (obrtnici i radnici) iznosi 239.288, što je rast za 11.746 osoba odnosno 5,2 posto.

Porast broja obrta, kako su naveli iz HOK-a, u posljednjih godinu dana ostvaren je u svim županijama, a najveći u Gradu Zagrebu (2.526 obrta više ili 10,1 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (1.466 obrta ili 9,2 posto više).

Najveći porast broja obrta u posljednjih godinu dana zabilježen je u Cehu uslužnog zanatstva, za 8.991 odnosno 13 posto. Slijedi Ceh prijevoza osoba i stvari s 1.098 ili 10,6 posto obrta više, pa Ceh frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnesa, s rastom za 1.040 obrta ili 10,7 posto.

Također, u studenome ove godine Ceh uslužnog zanatstva bilježi najveći udio u ukupnom broju obrta (57,9 posto), a slijede ga Ceh ugostiteljstva i turizma (8,8 posto) te Ceh prijevoza osoba i stvari (8,5 posto), naveli su iz HOK-a.

Ističu i kako su sva obrtnička zanimanja deficitarna, a majstori su izuzetno traženi i cijenjeni te dobro plaćeni.

Obrtništvo opterećeno nizom izazova
Obrtništvo je, kazali su u HOK-u, opterećeno nizom izazova, od radne snage koja kronično nedostaje u svim djelatnostima, poreznog opterećenja, nelojalne konkurencije te obrazovnog sustava koji još uvijek nije adekvatan da bi ispratio ono što obrtništvo i gospodarstvo trebaju.

"Nije lako biti obrtnikom - nemamo radno vrijeme, odgovaramo sami svojom imovinom i nemamo pravo na bolovanje odnosno ono nije plaćeno", istaknuo je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.

No, smatra da Vlada ima sluha za obrtnike.

"Nastavit ćemo tražiti promjene i, nadam se, nastaviti unapređivati uvjete za život i rad hrvatskih obrtnica i obrtnika. Posljednjih godina jesmo i ostajemo rastuća snaga hrvatskog gospodarstva i društva“, poručio je Kratohvil.

Vjeruje da će se pozitivni trendovi nastaviti, kao i postojeći izazovi, ali i inzistiranje Komore na njihovom rješavanju.

"Cijeli komorski sustav, od HOK-a preko područnih komora i udruženja, nastavit će biti podrška, pomoć i vjetar u leđa hrvatskom obrtništvu, a time i hrvatskom gospodarstvu i hrvatskom društvu“, poručio je.

Obrtništvo postaje sve privlačnije mladima
Iz HOK-a su kazali i kako se u javnosti mijenja svijest koliko je obrtništvo potrebno i važno te time postaje sve privlačnije mladim generacijama.

Vezano uz trendove u strukovnom obrazovanju naveli su podatke kako konačni rezultati upisa u programe za obrtnička zanimanja (objedinjeni ljetni i jesenski upisni rok) iznose 8.394 učenika i učenica.

U odnosu na prethodnu školsku godinu to je rast upisa za oko šest posto, što je u skladu s trendovima rasta upisa u strukovne programe za obrtnička zanimanja unatrag nekoliko godina.

Iako se po porastu upisa u modularne programe može zaključiti porast interesa za ovakav način obrazovanja, značajan utjecaj na navedeno, kazali su u HOK-u, imalo je i ukidanje pojedinih programa u koje se od ove školske godine više nije bilo moguće upisati te su učenici bili usmjereni prema nekom od novih programa kao alternativnom odabiru. Također, pojedine strukovne škole u ponudu su uvele programe koje nisu dosad provodile što je također utjecalo na porast upisa.

Na rast upisa, kazali su u Komori, utjecalo je i to što za pojedina obrtnička zanimanja trenutačno ne postoje trogodišnji obrazovni programi (npr. pediker, bravar, fotograf, plinoinstalater, obućar) kao niti njihove adekvatne zamjene čime je upitna usklađenost obrazovne ponude s potrebama tržišta rada.

HOK se, kako je istaknuo Kratohvil, i dalje snažno zalaže za što bržu izradu potrebnih kurikula i za naukovanje isključivo u licenciranim radionicama te pohvaljuje nastavak sufinanciranja naukovanja i stipendija za obrtnička zanimanja.

"Samo majstori mogu stvoriti nove naraštaje kvalitetnih majstora i osigurati budućnost obrtništva“, naglasio je.