Od riječnih kruzera 1,3 milijuna eura prihoda

Da je Jadran sve popularniji za velike kruzere opće je poznato, ali manje se zna da ih je lani Vukovar ugostio čak 220; dvostruko više nego, recimo, Zadar i samo četrdesetak manje od Splita....

Riječni su ploveći hoteli, dakako, puno manji od morskih, ali riječni turizam u nas od 2010. naovamo raste po nadprosječnoj stopi od 16 posto. Lani je Hrvatska od pristajanja riječnih turističkih brodova i njihovih putnika, kako se procjenjuje, uprihodila oko 1,3 milijuna eura. Lučke pristojbe, naknade broskim agentima, opskrba brodova, zbrinjavanje brodskog otpada... donijeli su oko 700.000 eura, dok su putnici i posada ostavili oko 550.000 eura. Gosti s plovećih hotela tijekom boravka na kopnu u prosjeku, inače, potroše po 11 eura, dok su članovi brodskih posada izdašniji s prosječnom potrošnjom od 24 eura.

Razlika je i u tome što putnici najčešće kupuju suvenire, piće i autohtone prehrambene proizvode, a posada uglavnom kozmetičke proizvode. Koliko troše kad brodovi pristanu u Beču ili Budimpešti, nema podataka, kažu u Institutu za turizam, ali istraživanje ukazuje da bi kod kod nas trošili više da je ponuda bolja. Glavna je primjedba gostiju da je ponuda lokalnih suvenira i drugih proizvoda slaba, a prigovaraju i što ne mogu plaćati eurima, odnosno dolarima.

Čak 67% gostiju s kruzera, naime, dolazi čak iz Amerike. Gosti brodova tuže se i na manjak informacija, a neki na Vukovaru još uočavaju i ratne ožiljke. Za turističke vodiče, zaposlene u restoranima, trgovinama i općenito domaće stanovništvo te gastronomiju imaju samo riječi hvale, a kod nas se osjećaju i sigurno. "Prostora za poboljšanje ponude, dakako, ima puno. Naša riječna pristaništa, recimo, zadovoljavaju većinu standarda, ali nedostaju mjenjačnice", ističe Zrinka Marušić iz Instituta za turizam.