Od softvera za testiranje autonomne vožnje do sustava koji prepoznaje umor kod vozača - hrvatski softveraši ušli i u autoindustriju

Premda Hrvatska nema serijsku proizvodnju automobila, niti je zasad uspjela privući investitore u pogone za proizvodnju baterija za električna vozila, za koje se danas preotimaju i kojima prostiru crveni tepih brojne europske zemlje nudeći na pladnju "švedski stol" poticaja i subvencija, Hrvatska se u tišini prometnula u zemlju sa dosta razvijenom IT industrijom koja radi za autoindustriju. Drugim riječima, globalno smo se, i to sasvim nehotice, pozicionirali kao zemlja u kojoj se razvija neka nova tehnologija mobilnosti, pogotovo kad su softverska rješenja u pitanju.

Softveri za Audi
– Hrvatske IT tvrtke već su prepoznate u svjetskoj autoindustriji kao izvrsne kompanije. Na primjer, sofver u čijoj izradi i verificiranju TTTech Auto aktivno sudjeluje od 2018. ugrađuje se u top-modele Audijevih vozila, a mi djelujemo i kao centar za testiranje naprednih sustava za vožnju (engl. advanced driver assistance systems, ADAS) i sustava za autonomnu vožnju (engl. autonomous driving, AD). Dok naši timovi ne daju sofveru zeleno svjetlo, on se ne može ugraditi u automobile najpoznatijih svjetskih brendova – istaknuo je Zvonimir Kaprocki, izvršni direktor osječke kompanije TTTech Auto koja je nastala iz suradnje između Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek i Istraživačko-razvojnog Instituta RT-RK Novi Sad. Na osnovi sveučilišne i praktične suradnje 2015. osnovana je zajednička tvrtka Institut RT-RK Osijek koja je 2021. promijenila ime u TTTech Auto, kompaniju koja se specijalizirala za softvere za automobilsku industriju.

– Naši timovi razvijaju softver za ADAS i AD, a sustavi koje razvijamo imaju visoku razinu autonomije, što znači da softver namijenjen za te svrhe mora biti iznimno pouzdan, tj. bez pogrešaka. Pri kritičnim operacijama poput upravljanja, ubrzanja i kočenja kvarovi nisu dopušteni jer mogu izravno ugroziti sigurnost putnika – rekao je Kaprocki istaknuvši da već sada rade za neke od najpoznatijih kompanija u industriji kao što su Audi, Volkswagen, Mercedes, BMW, SAIC, Hyundai, Kia i druge.

Prema njegovim riječima, domaća IT industrija već je prepoznata globalno kao potpora autoindustriji, o čemu svjedoče i mnoge druge kompanije koje su već otvorile svoje softverske kompanije u Hrvatskoj, a smatra da će ih u budućnosti biti još više.

Uskoro još i više softverski kompanija
– Očekujem da će se kod nas uskoro osnivati i više tvrtki za proizvodnju i sklapanje elektroničkih komponenata za EV-ove, a vjerujem da će na kraju i velike svjetske automobilske kompanije otvoriti ovdje svoje pogone za sastavljanje električnih vozila – naglasio je Kaprocki navevši Osijek kao primjer jer ondje postoji i sveučilišni studij Automobilsko računarstvo i komunikacije.

Visage Technologies još je jedna, doduše hrvatsko-švedska, tvrtka za razvoj sofvera za autoindustriju. Prije dvadeset godina osnovao ju je profesor Igor Pandžić s Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo s kolegama znanstvenicima iz Švedske, točnije Jörgenom Ahlbergom, i izrasla je u respektabilnu tvrtku za razvoj softvera za prepoznavanje, praćenje i analizu lica. Sjedište joj je u Švedskoj, a ima istoimenu tvrtku u Zagrebu osnovanu 2013. godine.

– S obzirom na to da se bavimo računalnim vidom, bilo nam je lakše privući stručnjake iz Hrvatske nego iz Švedske, gdje je već tada bila jaka konkurencija među visokotehnološkim tvrtkama, zato smo otvorili urede i ovdje. U osam godina od otvaranja ureda u Hrvatskoj narasli smo na 170 članova i niz godina zaredom bili smo uvršteni na popise kompanija koje najbrže rastu u Europi i regiji​ EMEA-a​ – istaknuo je predsjednik Uprave Visage Techologiesa Gordan Kreković.

Kompanija, inače, ima dvije divizije: Automotive i Face Technology. Prva je nastala radi ekskluzivne suradnje s velikom američkom tehnološkom kompanijom za koju razvija algoritme računalnog vida namijenjene za primjenu u automobilima, a koji otkrivaju i prate sve što se nalazi ispred automobila.

Softver za praćenje umora vozača
– Tehnologija prati druge sudionike u prometu, elemente prometne infrastrukture, prometnu signalizaciju, različite objekte itd. Prijašnje verzije tehnologije koju razvijamo nalaze se u mnogim modelima koji su odavno na cestama, poput Mercedesa A-klase, električnog Volva XC40, Polestara 2 te Mercedesa S-klase, na što smo osobito ponosni jer je to prvi automobil certificiran za treću razinu automatizacije vožnje u Europi. Divizija Face Technology razvija vlastiti proizvod za analizu ljudskog lica kojim se klijenti koriste u različitim rješenjima, primjerice za nadzor umora vozača u automobilima. Imamo tristotinjak klijenata iz cijeloga svijeta, od Lufthanse do Škode – rekao je Kreković.

Onda se ne treba ni čuditi tomu što je Porsche izabrao Hrvatsku za razvoj nekih svojih digitalnih softvera. Izvršni direktor Porsche Digitala Hrvatska Ivan Bello potvrđuje da je naša zemlja postala dobar buzzword u globalnoj autoindustriji. Ali, napominje, iako smo jako blizu toga da se pojavimo na globalnoj karti autoindustrije, još nismo u cijelosti na njoj. Ima pomaka i kad je razvoj sofvera i proizvodnja matice u pitanju, no u sofveru ipak prednjačimo.

Povećanje koncentracije znanja
– Imamo odličnu i jaku softversku razvojnu scenu koja ima velik potencijal za širenje svoje najbolje prakse i stručnosti u autoindustriju. Autoindustrija današnjice je specifična jer spaja dva svijeta, inženjerstvo i razvoj softvera, te tako stvara posebnu dinamiku i pristup izradi krajnjih rješenja. Za to nam je potrebno još mnogo iskustva na hrvatskom tržištu rada. Većina naših kolega prije dolaska k nama nije bila u doticaju s autoindustrijom i upravo zato mnogo ulažemo u edukaciju i demistifikaciju proizvodnih procesa. Budući da je u Hrvatskoj sve više tvrtki koje se time bave, povećavat će se koncentracija znanja i iskustva pa će moći izrađivati zanimljivije proizvode – zaključio je Bello iz tvrtke koja razvija ne samo mobilne aplikacije za upravljanje Porscheovim vozilima nego i druge digitalne platforme za taj brend.