Od sutra počinje trgovanje preko Osječke robne burze

Burza - njemački Börse, nizozemski beurs, talijanski borsa, trgovačka je ustanova, stalno specijalizirano tržište na određenom mjestu u određenoj zgradi, u kojoj se prema posebnim pravilima i uzancama trguje novcem, devizama, vrijednosnim papirima i određenim tipiziranim, standardiziranim i kategoriziranim robama i uslugama.

Kako smo već najavili, Osječka robna burza (OSRB) počinje djelovati 5. lipnja, organizacijsku, financijsku i kadrovsku podršku za početak rada omogućile su “Vrijednosnice Osijek“, koje će na dan početka rada OSRB-a biti vlasnikom 90-postotnog udjela društva.
Suvremen oblik poslovanja

Prema najavama, preostalih deset posto udjela društva imat će 130-ak dioničara, poljoprivrednih proizvođača koji raspolažu velikim poljoprivrednim površinama, na kojima ostvaruju proizvodnju od približno 200.000 tona žitarica godišnje.

- U prvoj fazi rada trgovat će se spot ugovorima i terminskim ugovorima, koji se moraju namiriti fizički (tzv. robni unaprijedni ugovori), poljoprivrednih proizvoda - kukuruz, pšenica i soja, te spot ugovorima plemenitih metala - zlato i srebro. U drugoj fazi, nakon donošenja zakona o robnim burzama i zakonskog usklađivanja s Hanfom kao regulatorom tržišta kapitala, trgovat će se i financijskim proizvodima odnosno njihovim izvedenicama, u koje se ubrajaju opcije (options), budućnosnice (futures), zamjene (swaps), kamatni unaprijedni ugovori (forward rate agreements) te drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na rad robne burze na uređenom tržištu - objašnjava Dražen Majstrović, direktor Osječke robne burze.

Smatra kako će OSRB nakon implementacije druge faze osigurati svojim članovima suvremen oblik poslovanja identičan onima na vodećim europskim i svjetskim robnim burzama. Na području bivšu Jugoslavije, pa, usuđuju se reći, i šire regije, već s implementacijom prve faze rada ovo će biti prva robna burza koja je osigurala uvjete za suvremene oblike poslovanja.

A kada se pogleda kroz povijest, burze vuku podrijetlo od srednjovjekovnih sajmova, koji su postojali u svim važnijim lučkim gradovima u Europi, ponajviše u talijanskim. Prve prave burze spominju se u 12. stoljeću, u početku su to bila mjesta na kojima su se trgovci sastajali radi međusobnog sklapanja trgovačkih poslova s robom, a poslije i radi poslova s mjenicama i obveznicama. S vremenom trgovci organiziraju posebne ustanove u kojima održavaju stalne sastanke i sklapaju ugovore u trgovanju robom i vrijednosnim papirima. Čini se da se izraz burza počeo upotrebljavati za trgovačke sastanke održavane krajem 14. st. u kući obitelji Van der Burse iz Bruggea. London organizira burzu sredinom 16. stoljeća, Pariz dobiva burzu 1702., burze u Philadelphiji i New Yorku osnovane su potkraj 18. st. U Hrvatskoj je 1918. osnovana Zagrebačka burza za robu i vrednote, no ukinuta je 1946. godine. Današnja Zagrebačka burza vrijednosnih papira osnovana je 1991.
Robe na burzi nema fizički

Tijekom povijest im je postalo zajedničko to što na burzi robe nema fizički. Direktno sudjelovanje kupaca i prodavača na burzi nije moguće, nego se poslovi obavljaju preko ovlaštenih posrednika – burzovnih agenata.

- Nama je posebno drago što robna burza počinje raditi u Osijeku, kao makroregionalnom centru istočne Hrvatske. Ujedno, istočna je Hrvatska i najveća hrvatska poljoprivredna regija pa bi upravo početak rada OSRB-a trebao imati značajan utjecaj i na zemlje u okruženju, čija su lokalna poljoprivredna tržišta duboko pogođena problemima koji proizlaze iz nerazvijenog poljoprivrednog tržišta odnosno svim onim posljedicama koje je do danas imalo i poljoprivredno tržište RH - mišljenja je Majstrović.

Kako u Hrvatskoj još ne postoji cjelokupna zakonska regulativa vezana uz poslovanje robne burze, njezin početak, kaže nam naš sugovornik, temeljen je na preuzetim iskustvima u radu pariške, budimpeštanske i novosadske burze, na dugogodišnjem sudjelovanju osnivača na tržištu poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj, ali i višegodišnjem iskustvu trgovanja na europskim i svjetskim financijskim i robnim burzama.

- S početkom rada OSRB-a i omogućavanjem prodaje i kupnje po tržišnim cijenama s vodećih EU tržišta i robnih burzi direktni proizvođači, kao i kupci kojima su ti proizvodi osnovna sirovina, dolaze u znatno povoljniji tržišni položaj od onoga u kojem su bili proteklih dvadesetak pa i više godina - kaže zaključno Dražen Majstrović.

Pojednostavljeno rečeno, OSRB početkom rada šalje poruku direktnim proizvođačima da im nudi stopostotnu sigurnost, kada je provedba transakcije u pitanju, uz nulapostotnu neizvjesnost, s obzirom na to da se terminski ugovori koji se moraju namiriti fizički o prodaji robe mogu sklopiti i prije same sjetve. Također, s početkom rada OSRB-a i domaće će gospodarstvo u segmentu poljoprivrede imati priliku prezentirati se i izvan granica svoje zemlje, ponajprije na europskim tržištima.

CIJENU ZNATI I PRIJE SJETVE

Majstrović će kao osnovnu prednost istaknuti to što će OSRB, u prvoj fazi, omogućiti trgovinu, osim spot ugovorima, i terminskim ugovorima koji se moraju namiriti fizički (tkz. robni unaprijedni ugovori). “Iz te činjenice proizlazi mogućnost da proizvođači mogu prije sjetve znati cijenu po kojoj, ako žele, mogu prodati robu. Na taj način oni će konačno doći u poziciju da, kao i subjekti iz ostalih industrija na tržištu, prije odluke što će sijati izrade plan sjetve i vlastite proizvodnje te na temelju egzaktnih podataka donesu odluku koje će žitarice i na kojoj površini sijati”, kazuje Majstrović.