Odzvonilo shoppingu nedjeljom

Tko je danas kupio, kupio je – posljednja je radna nedjelja u godini, a i općenito. S prvim danom siječnja, naime, na snagu stupa novi Zakon o trgovini, koji će već iduće nedjelje, 4. siječnja, pa sve tamo do početka lipnja, zatvorenima držati sve trgovine u Hrvatskoj, osim, doduše mnogobrojnih, izuzetaka.

Od prvog dana siječnja nedjeljom će, primjerice, moći raditi samo pekarnice, kiosci s tiskom, trgovine na benzinskim crpkama, kolodvorima, aerodromima, u krugu bolnica i lječilišta, trgovine prehranom unutar tržnica, te ostali izuzeci za, kaže zakon, »nužnu opksrbu stanovništva«.

Upravo su ti izuzeci kamen spoticanja zbog kojeg je zakon toliko dugo bio na čekanju, odnosno u fazi donošenja. Peripetije su, zapravo, počele s prvim danom siječnja već prije gotovo šest godina, kad su Sindikat trgovine Hrvatske i neke crkvene insitucije inicirale nerad nedjeljom, prvenstveno zbog radnika u trgovini kojima se nedjelja uglavnom ne plaća, i zbog nedjelje kao dana za odmor općenito.

Prije četiri godine, podsjetimo, zabrana rada trgovina nedjeljom krenula je i u primjenu, također s prvim danom siječnja, pri čemu su raditi mogle samo dežurne, male trgovine, prema unaprijed određenom rasporedu. To ne samo da je unijelo pomutnju među građane koji su svake nedjelje po »kvartu« morali tražiti koja je trgovina dežurna, već je izazvalo i revolt trgovaca, prvenstveno velikih, koji su zakon odmah »prijavili« Ustavnom sudu, i vrlo brzo ga i oborili. Zabrana rada nedjeljom proglašena je, naime, diskriminirajućom, jer po Ustavu svatko ima pravo na jednake uvjete rada. Isti će se scenarij, da se naslutiti, ponoviti i ovaj put.

Traže novu izmjenu zakona

Iako su se nedavno provedenom anketom među svojim članovima mali trgovci – obrtnici izjasnili da nedjeljom ne žele raditi, sada ipak traže da se, prvenstveno zbog recesije i smanjenog prometa u trgovinama općenito, zabrana nedjeljom – odgodi. O tome će na sutrašnjoj konferenciji za novinare govoriti predsjednik Ceha trgovine pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, Boris Vukelić. Kako kratko napominju iz Ceha uoči te konferencije, zabrana rada nedjeljom u sadašnjim okolnostima, okolnostima nastupajuće gospodarske krize, zahtijevaju novu izmjenu zakona, odnosno ponovno omogućavanje rada nedjeljom u svrhu poticanja potrošnje kao zamašnjaka domaćoj proizvodnji i uslužnim djelatnostima, kao i očuvanju radnih mjesta.

Prolongiranje primjene zabrane rada trgovina nedjeljom jedna je od, kažu u Cehu trgovaca, predloženih mjera za uklanjanje prepreka gospodarstvu i povećanje konkurentnosti, koje je Hrvatska obrtnička komora već polovicom prosinca uputila Vladi RH i resornom Ministarstvu gospodarstva. Kako ističu, u Hrvatskoj danas radi oko 20.000 trgovaca-obrtnika, koji zapošljavaju oko 45.000 ljudi, a kako u obrtu, po zakonu, mogu pomagati i članovi najuže obitelji, obrtnička trgovina je, znači, i faktor socijalne sigurnosti za obitelji tih trgovaca.

Svi jednaki pred Ustavom?

Kako zaključuju, udio male trgovine u ukupnom maloprodajnom prometu u posljednjih deset godina ionako se smanjio sa 70 na 30 posto, dok je istovremeno broj obrtničkih trgovina ostao isti. Mala trgovina, zaključuju u Cehu, Hrvatskoj je potrebna zbog opskrbe starijeg i općenito slabije pokretnog stanovništva u gradovima, zbog stanovnika manjih sredina općenito u kojima nema velikih trgovačkih centara, niti kioska ili pekarnica. Konačno, mala je trgovina, kažu u Cehu, Hrvatskoj potrebna zbog činjenice da zapošljava trostruko više ljudi od velikih trgovina.

A dok mali trgovci traže da se primjena zabrane rada nedjeljom odgodi za neka bolja vremena, kad se i promet vrati na staro, veliki će zakon vjerojatno ponovno »obarati« na Ustavnom sudu. Elemenata za to ima, jer bi svaki trgovac trebao biti jednak pred Ustavom, što u ovom slučaju, opet, nije. Onima koji će nedjeljom morati zatvoriti svoja vrata, naime, najveći su trn u oku trgovine na benzinskim postajama, koje će moći raditi nedjeljom tijekom cijele godine, i to 24 sata na dan.

Kako se neslužbeno pak može čuti od vlasnika tih trgovina, ali i od trgovaca u kioscima, pekarnicama i sličnim izuzecima, zadovoljno već trljaju ruke, iščekujući zakon, i navodno, »pojačavajući« svoj asortiman. Jer, nema sumnje, od prve će nedjelje u siječnju trgovine na benzinskim postajama postati poželjnije »destinacije« nego sada, odnosno spasonosno rješenje za sve one koji se nisu stigli opskrbiti potrebnim dan ranije, u subotu.

Rijetki plaćali nedjelju

S prvim danom lipnja, ostane li zakon u primjeni, nedjeljom će svoja vrata opet moći otvoriti sve trgovine u državi, i velike i male, koje će raditi do 1. listopada, a onda opet u prosincu, no samo od 7 do 14 sati. Kako je, uglavnom, niz izuzetaka koji će tijekom cijele godine moći raditi izuzetno dugačak, a radna im je satnica općenito različita, ovisno o tipu prodavaonice, građanima će iduće godine trebati dobar »šalabahter«, kojeg donosi naš list, da »pohvataju« radno vrijeme trgovina. Osim toga, građanima će zasigurno trebati i određeno razdoblje da se na zatvorene nedjelje – naviknu.

Radnici u trgovinama će se na novo radno vrijeme, odnosno nerad nedjeljom, s druge strane, sigurno lako i brzo naviknuti, posebno uzme li se u obzir da su nedjeljom do sada radili – neplaćeno. Rijetki su poslodavci do sada uredno plaćali radnu nedjelju i prekovremene sate općenito, no sada, na račun zatvaranja nedjeljom, najavljuju i »zatvaranje« određenog broja – radnih mjesta.

Nedjelja im je, kažu, jedan od najboljih dana u tjednu po veličini prometa, a ne uspiju li primjenu zakona ukinuti, sigurno će, tvrde, biti prisiljeni na otpuštanje određenog broja zaposlenih, posebno uzme li se u obzir i to da recesija već uzima svoj danak. Nekoliko mjeseci zaredom, naime, promet je u trgovini općenito manji.