Ograničenjima za plavu ribu izbjegli kvote i smanjivanje flote za 50 posto

Modelom koji osporavaju lokalni ribari dobili smo odgodu kvota do kraja 2018. i moramo ga provoditi.

Prvoga srpnja zabrana izlova male plave ribe za plovila iznad 12 metara širi se na sjeverni dio teritorijalnog mora hrvatskog dijela Jadrana.

Uključuje područje Velebitskog kanala, Riječkog zaljeva i Kvarnera te prostor dvije milje od obalne crte zapadne Istre, odnosno gotovo cjelovitu ribolovnu zonu E. Lokalni ribari nerado su prihvatili tu odluku, no njihov argument da je zabrana rezultat aktivnosti dalmatinskih lobija ne drži vodu. Naime, istovjetna mjera na snazi je od ožujka ove godine i za zone G i F, koje pokrivaju unutarnje more duž Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije. Do kraja godine zabranom izlova bit će pokriveno 37 posto teritorijalnih voda RH.

41,5milijuna
eura EU na raspolaganju za ribarske luke

Najmanje bolno rješenje
To je najmanje bolno rješenje, smatra Ante Mišura, pomoćnik ministra poljoprivrede za ribarstvo. Europska komisija je, podsjeća ribare, zbog znanstvenih ocjena o golemoj ugroženosti ribljih zaliha od svih članica tražila restriktivne planove upravljanja kako bi se smanjio ribolovni napor ili uvođenje kvota. "U svim unutarnjim vodama i dalje nesmetano mogu ribariti plovila do 12 metara jer se na njih odnosi tek oko jedan posto ukupna izlova.

Ostale plivarice mogu slobodno u ribolov na otvoreno more, gdje ribu love i Talijani, a na ruku im ide i već dugo niska cijena goriva. S ovim modelom dobili smo odgodu kvota do kraja 2018. i moramo ga disciplinirano provoditi", ističe Mišura i podsjeća ribare na to kako nije riječ o hiru administracije već o mjeri koja njima jamči održivu budućnost. Uvođenjem kvota, objašnjava, sadašnju bismo flotu morali smanjiti 50 posto.

Hrvatski su ribari već nekoliko godina suočeni sa zabranom izlova 180 dana godišnje, no od ulaska u EU primaju naknadu koja po kalendarskoj godini u prosjeku iznosi 40 milijuna kuna. Za manje od mjesec dana (25. srpnja) izlazi kraju jednogodišnja zabrana izlova u akvatoriju Jabučne kotline, što su lani zajedno dogovorile vlade u Zagrebu, Rimu i Ljubljani. Mišura ocjenjuje kako bi bilo dobro tu zabranu nastaviti još dvije godine. "S obzirom na ocjenu da je u toj zoni, koja je glavno mrijestilište demerzalnih vrsta, ugroženost dosegnula čak 93 posto, tek bi trogodišnja zabrana mogla donijeti oporavak zaliha", kaže Mišura.

Nove luke
Od ostalih projekata izdvaja suradnju s lokalnom samoupravom na izgradnji ribarskih luka. Raspoložive su izdašne europske potpore od 41,5 milijuna eura, no kako pripremljeni zakon nije usvojen već čeka novi saziv u Saboru, Mišura kaže da se užurbano pripremaju projekti kako bi natječaj mogli raspisati čim Sabor usvoji zakon. Krk već ima građevinsku dozvolu, Lamjana i Gaženica su u završnoj fazi, a radi se i za Sustjepan, Bužine, Rogoznicu i Biograd. U Istri se još traži rješenje, najpogodnija je lokacija Zonka, bivši vojni objekt pa se čeka odluka Vlade.