Oluja na valutnim tržištima: Ulagači kupuju dolare i franke, euro sve manje poželjan, ruski rubalj doživio potop

Ruska invazija na Ukrajinu dovela je i do snažnih oscilacija na valutnim tržištima. Pod pritiskom se našao euro, kao i druge europske valute, a vrijednosti je skočila dolaru, jenu i švicarskom franku. Najveći gubitnik je ruski rubalj, a doživio je pravi potop

Rat u Ukrajini usmjerio je ulagače sigurnijim valutama, onima koje se tradicionalno smatraju najboljim utočištima za kapital u nesigurnim vremenima. Među dobitnicima su i valute zemalja manje ovisnih o ruskim energentima.

Ulagači su dali povjerenje vodećoj svjetskoj valuti, dolaru, pa je snažno porastao prema euru i drugim europskim valutama. Od početka ruske invazije tečaj dolara u odnosu na euro skočio je više od četiri posto dostigavši najvišu razinu od svibnja 2020.

Euro se našao pod pritiskom jer je rat u Ukrajini potkopao očekivanja o gospodarskom rastu eurozone. Analitičari smatraju da će učinci rasta cijena energije i plina negativno utjecati na potrošnju, a time smanjiti i očekivane stope rasta BDP-a.

No nakon kontinuiranog slabljenja proteklih desetak dana euro je jučer zabilježio blag oporavak prema dolaru jer je stigla vijest da Europska unija razmatra zajedničko izdavanje obveznica za financiranje potrošnje energije i obrane usred ruske invazije na Ukrajinu.

Pod pritiskom su se proteklih dana našle i druge europske valute. Češka središnja banka intervenirala je u petak na tržištima kako bi zaustavila slabljenje krune, čiji je tečaj prema dolaru pao na najniže razine u gotovo 20 mjeseci.

Intervenirala je i poljska središnja banka nakon što je tečaj zlota prema euru skliznuo na najnižu razinu u 13 godina. Dramatično je potonuo i tečaj mađarske forinte pa je mađarska središnja banka intervenirala agresivnim povećanjem kamatnih stopa.

Pod blagim pritiskom našla se i hrvatska kuna te je središnja banka intervenirala na deviznom tržištu prvi put od sredine lipnja 2021. godine. Nakon što je zbog povećane potražnje za devizama korporativnog i bankarskog sektora tečaj eura na međubankarskom tržištu dosegnuo razine od oko 7,58 kuna, HNB je prošle srijede prodao bankama 171 milijun eura po prosječnom tečaju od 7,56 kuna za euro, čime je iz domaćeg financijskog sustava 'povučeno' gotovo 1,3 milijarde kuna.

Uz dolar, na valutnom tržištu najviše je ojačao švicarski franak, tradicionalno utočište u kriznim vremenima. U proteklih desetak dana franak je u odnosu na euro ojačao više od četiri posto, a na godišnjoj razini rast je iznosio više od osam posto. U jednom trenutku vrijednost franka čak je premašila vrijednost eura, a trenutno se trguje na razini od 1,02 franka za euro.

Na jačanje franka utječe i niža stopa inflacije u Švicarskoj u odnosu na Europsku uniju. Potrošačke cijene u Švicarskoj porasle su u veljači 2,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a stopa inflacije u eurozoni iznosila je 5,8 posto.

Prema euru je ojačala i britanska funta, ali u manjoj mjeri. Vrijednost funte, koja trenutno iznosi 0,83 funte za euro, porasla je na mjesečnoj razini za oko jedan posto, a na godišnjoj za 2,6 posto.

Najveći pad vrijednosti pretrpio je, očekivano, ruski rubalj te je od početka invazije potonuo za 36 posto prema dolaru.

Ruska središnja banka oštro je povećala kamatne stope i pokušava podržati likvidnost na ruskom financijskom tržištu, no njezine mogućnosti ograničene su zbog sankcija.