OPG Prgomet: U Austriji se komad prodaje za jedan euro, a naše smokve propadaju

Ovo voće - koje s obzirom na nutritivne vrijednosti tek dobiva važnost kakvu zaslužuje - jedno je od sinonima za ljeto i mediteransku prehranu.

U širokoj paleti sredozemnih kultura, uz maslinu i vinovu lozu, smokva zauzima posebno mjesto. Radi se o voćki ne prezahtjevnog uzgoja, izuzetne sposobnosti regeneracije, te o jednoj od prvih biljaka kultiviranih za ljudsku prehranu.

Adamu i Evi bili su, priznajemo, draži smokvini listovi, no među današnjom populacijom daleko veću pažnju uživaju njeni sočni plodovi.

Rujanska carica
U prekrasnom ambijentu rasadnika Skink, pravom malom raju s velikim izborom različitih sorata ovoga voća, prošloga tjedna održani su prvi rovinjski Dani smokava. U svome rasadniku obitelj Prgomet ima banku gena - kolekcijski nasad s 55 različitih sorti smokava, a za ovu prigodu prezentirali su ih 37.

Rovinjski Dani smokava bit će usmjereni na edukaciju posjetitelja koji često nisu svjesni velikih razlika među sortama. Prilikom našeg posjeta, degustirali smo brojne svježe plodove te se nemalo iznenadili bogatstvom okusa.

"Želimo posjetiteljima pružiti ponešto drugačiji doživljaj. Stoga smo se potrudili ovu voćku približiti na način da im pokažemo različitost oblika, boja i napose okusa", pojasnila je Iva Prgomet koja u rasadniku ima ulogu agronoma i kći je vlasnika Željka Prgometa.

Oboje su doktori znanosti. Otac je taj koji je pokrenuo poslovanje, a ona je odlučila nastaviti njegovim koracima. Iva je pet godina provela u Portugalu i Španjolskoj na istraživanju za doktorat, dok je Željko desetljećima nadaleko poznati ekspert za smokvu na kojoj je i doktorirao.

Za uzgoj posebno zainteresirani Austrijanci
Kolekcijski nasad služi im kako bi pratili različite sorte što postaje sve važnije uslijed klimatskih promjena koje su, ističu, u punom zamahu. Primjećuju da se neke talijanske u novim uvjetima jako dobro ponašaju.

Pričaju nam kako za uzgoj smokve, ali i masline, poseban interes pokazuju Austrijanci koji očekuju da će se klima sljedećih desetljeća toliko promijeniti da će moći ozbiljno krenuti s uzgojem mediteranskih kultura.

"Pri kupnji maslina tražili su istarsku bjelicu, bužu i još neke, sorte za koje niti neki domaći ne znaju", opisuje Iva iznenađenje koje je doživjela čuvši ovako konkretne upite.

Smokve u vinu, maslinovom ulju, senfu..
Tijekom razgleda smo, osim svježih plodova, kušali više proizvoda od kojih su naša nepca osvojile smokve u vinu, ali nisu nas ostavile ravnodušnima niti suhe u maslinovom ulju. Posebno oduševljenje izazvao je proizvod koji niti u snu nismo očekivali - radi se o senfu. Od smokve.

Doznali smo da list koriste za čaj koji je izvrstan za smanjenje razine šećera u krvi i krvnog tlaka. Ivin brat Andrija od njega također radi sirup koji u kombinaciji s gaziranom vodom čini osvježavajuće piće neponovljivog okusa. Iznenađuje koliko se u njemu osjeti smokva.

Naša je sugovornica od proizvoda izdvojila džem od francuske crne sorte koji nismo imali prilike kušati, ali svježa voćka nas je podsjetila na bombon. I to ne samo intenzivnom slatkoćom, već i izgledom. Radi se o vrlo malom plodu koji osvaja okusom, bojom i oblikom.

Andrija uživa testirati kombinacije s kozjim sirom, rikotom i pršutom. "Rikota izvrsno paše sa smokvama jer je kremasta", opisuje novopečeni vlasnik tvrtke za preradu voća koja je u samim začecima. Kako navodi, tek ispipavaju tržište kako bi odlučili u kojem smjeru krenuti.

Radionice i edukacije
U rasadniku organiziraju radionice i edukacije o rezidbi, cijepljenju i ostalome, koje se sastoje od teoretskog i praktičnog dijela. "Želimo približiti drugima ono što mi živimo svaki dan", kažu nam i dodaju da ih pomalo iznenađuje veliki interes za takvim sadržajem.

Doznajemo da im u sušnim godinama kao što je ova, poslovanje spašava bušotina iz koje crpe vodu. Ova je godina za smokve bila povoljna jer se radi o kulturi koja voli Sunce. Suša je u svakom slučaju manji neprijatelj smokviku nego hladoća, posebice mrazovi.