Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Lis 2014

Orahovački lješnjaci na tržištima diljem Europe

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Slobodan KADIĆ  

Orahovački lješnjaci na tržištima diljem Europe

PP Orahovica najveći je proizvođač lješnjaka i u Hrvatskoj i u regiji. Djelatnici tog uspješnog poduzeća brinu o nasadima lijeske na „skrivenim“ i ekološkim lokacijama Vranovac, Bukvik i Lipovac, pakiraju sirove lješnjake te ih plasiraju na domaće tržište, ali ga izvoze i u susjedne zemlje, posebice u Italiju.

Berba lješnjaka koji, valja to naglasiti, inače voli “varljivu” orahovačku klimu, još traje.

Naime, nije lako obrati lješnjake na 265 hektara i s najsuvremenijom mehanizacijom tako da upošljavaju i nadničare iz okolnih mjesta, Orahovice, Donje Pištane, Čačinaca…

Berba lješnjaka ne odvija se na klasičan način kako je to bilo prije dvadesetak godina. Tako se umjesto buke nadničara, s plantaže čuje zvuk suvremenih strojeva, jer se berba u 21. stoljeću obavlja uglavnom automatski, uz samo malu pomoć ljudskih ruku.
Suvremena tehnologija

- Proizvodimo lješnjake na 230 hektara nasada starosti 29 godina te na 46 hektara mladog nasada zasađenog u jesen 2011. godine sortimenta istarski dugi, rimski i haleški div. Godišnje proizvedemo između 500 i 600 tona i za domaće i strano tržište - istaknuo je Josip Tokić, voditelj Poslovne jedinice Voćarstvo i vinogradarstvo PP Orahovice.

PP Orahovica je i poznati proizvođač i sadnica lijeske koje proizvodi u rasadniku u sklopu plantaže lješnjaka. U jednoj vegetacijskoj godini u rasadniku se proizvede do 100.000 komada vrhunskih sadnica.

- U proizvodnji primjenjujemo suvremenu svjetsku tehnologiju i znanje, a imamo i vrlo razvijenu rasadničarsku proizvodnju lijeske. Za proizvodnju plodova lješnjaka vodili smo brigu o nizu čimbenika kako bismo na kraju dobili proizvod visoke kvalitete. Poznavanje biološke prirode sorti i njihovo ponašanje prema uvjetima sredine uvelike ovisi o krajnjem rezultatu - pojašnjava Tokić.

Za kvalitetan proizvod važan je i sortiment. Tako u PP Orahovici sade sortu istarski dugi, čiji je grm bujan i više raste u širinu nego u visinu pa je loptastog oblika. To je najrasprostranjenija sorta u Hrvatskoj, a zastupljena je s ukupno 80 posto u svim plantažama.

Široka rasprostranjenost uvjetovana je njenim dobrim osobinama. Plod je krupan, duguljastog oblika, a njegova specifična aroma čini ga najpoželjnijom konzumnom sortom. Sorta rimski, koju također sada na plantažama PP Orahovice ima, vrlo je bujno stablo, a grm joj raste uspravno. To je druga najzastupljenija sorta u Hrvatskoj, plod je krupan, okruglastog oblika i pogodan je za daljnju preradu. Sorta halški div rasprostranjena je diljem Europe. Plod je krupan, okruglasti, ali pomalo spljošten. Jezgra dobro ispunjava ljusku te je slatkog i ugodnog okusa.

Ponuda manja od potražnje

- Zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta ove godine očekujemo nešto slabiji urod od prosjeka. Teško nam je to procijeniti u tonama, jer nam je berba još u punom jeku. Lješnjake prodajemo na domaćem tržištu, maloprodajnim trgovačkim lancima, konditorskoj i pekarskoj industriji. Izvozimo velike količine lješnjaka u Srbiju te zemlje EU-a, najviše u Italiju. Lješnjaci koje uzgajamo, zbog izvrsnih organoleptičkih svojstava pripadaju u vrh svjetske kvalitete te su zbog toga iznimno cijenjeni i traženi. Ovogodišnja otkupna cijena lješnjaka viša je u odnosu na prošlu godinu i sada iznosi 18 kuna za kilogram u ljusci, u odnosu na prošlogodišnju kada je bila 12 kuna – zaključio je Tokić, naglasivši da s prodajom lješnjaka nema problema, jer je ponuda manja od potražnje.

Ono čime se PP Orahovica još može podičiti jest najmoderniji pogon za doradu lješnjaka u Hrvatskoj u Dugoj Međi, u općini Zdenci, u kojem se obavlja proces pročišćavanja, sušenja, kalibriranja, odvajanja jezgre od ljuske te sortiranja i pakiranja lješnjaka.

- Kapacitet pogona za doradu dovoljan je za godišnju proizvodnju lješnjaka PP Orahovice te za potrebe uslužne dorade za kooperante i ostale manje proizvođače na području Hrvatske. Prošle je godine preko programa IPARD kupljena moderna linija za precizno sortiranje lješnjaka kakvu koriste vodeći svjetski prerađivači lješnjaka – doznajemo od Snježane Vasiljević, tehnologinje u preradi lješnjaka PP Orahovice.

Planovi za budućnost u industriji lješnjaka PP Orahovica odnose se na proširenje proizvodnih kapaciteta s dodatnih 200 hektara nasada, ekološka proizvodnja, nadogradnja pogona za preradu postrojenjem za finaliziranje proizvoda od lješnjaka kako bi se proizvodio prženi i sjeckani lješnjak te sve više tražena pasta.

U BERBI DESET KOMBAJNA I ŠEZDESET RADNIKA

Zbog lošeg vremena berbu su u PP Orahovica ove godine počeli nešto kasnije nego uobičajeno. Planiraju je završiti do sredine listopada, ako vremenske prilike to dopuste. Berba se uglavnom obavlja strojno, a u njoj sudjeluje šezdesetak ljudi (polovina stalno zaposlenih, polovina sezonaca), te mnoštvo suvremenih strojeva od kojih desetak kombajna. - Lješnjaci se nakon berbe voze na pročišćavanje i sušenje, nakon čega slijedi njihova prerada do finalnog proizvoda, upakirane jezgre lješnjaka koji se otprema u trgovine diljem Hrvatske, ili za izvoz – istaknula je Snježana Vasiljević.

100
tisuća komada sadnica proizvede PP Orahovica u jednoj vegetacijskoj godini

600
tona lješnjaka proizvede se godišnje na plantažama PP Orahovice

18
kuna za kilogram iznosi otkupna cijena lješnjaka u ljusci


Komentari članka

Vezani članci

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Zlatna žutica poharala vinograde: Naređeno krčenje njih 127

20.10.2026.

Fitosanitarna inspekcija Državnog inspektorata (DIRH) provela je tijekom rujna i prve polovice listopada ciljane nadzore vinograda radi suzbijanja zlatne žutice vinove loze, pri čemu je ta bolest utvrđena u 127 vinograda, te je radi sprječavanja daljnjeg

Čepinski kupus dobio europsku zaštitu, prepoznat će se po posebnoj oznaci

19.10.2026.

Europska komisija donijela je Provedbenu uredbu kojom se naziv “Čepinski kupus” upisuje u registar Zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) na razini cijele Europske unije. Time je taj tradicionalni slavonski proizvod dobio najvišu pravnu zaštitu i prepoznatlji

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk