Orahovička 'gazela' višnjama osvaja Njemačku

'Svake godine izvezemo robe u vrijednosti od oko milijun eura. Ove ćemo godine preraditi oko 12 tisuća tona različitog povrća, a uskoro nam kreće i otkup 2.000 tona višnje. S obzirom na to da proizvodne kapacitete moramo uskladiti s normama EU, proizvodnju ćemo povećati na 15-20 tisuća tona povrća na godinu', kaže Željko Jurkin, upravitelj Eurovoća iz Orahovice.

U sedam godina svoga djelovanja, od 2003. do danas, Grupa Eurovoće je, plasirajući na tržište prerađeno povrće i voće, ostvarila zavidne rezultate. U prošloj je, 2010. godini, primjerice, zabilježila ukupni prihod od 77 milijuna kuna. U posljednje je tri godine triput zaredom proglašena 'tvrtkom gazelom', za ajvar i papriku punjenu kupusom na Zagrebačkom je velesajmu nedavno dobila priznanje Šampion kvalitete, a za džem od kupine na festivalu džemova u Dubrovniku zlatnu medalju. U narednih nekoliko tjedana otkupit će dvije tisuće tona višnje, za to kooperantima isplatiti oko milijun eura te u zemlje EU, ponajprije u Njemačku, izvesti oko 700 tisuća teglica kompota od višanja. Orahovičko Eurovoće zapošljava 180 stalnih, a ukupno 386 prijavljenih radnika te surađuje s oko 1.200 kooperanata. Postojeće nekretnine kupljene su od zagrebačkog Voća export – import u stečaju, i to na javnoj dražbi u prosincu 2002. godine. Sedam se ljudi te godine udružilo u Zadrugu te s temeljnim kapitalom od ukupno tri i pol tisuća kuna, založenim stanovima, a nakon toga i kreditom od oko 1,4 milijuna eura počelo s proizvodnjom u takozvanom 'kiselom programu'. Već su iduće, 2003. ostvarili proizvodnju od 18 milijuna kuna, a svake godine nakon toga taj se iznos povećavao da bi u prošloj, 2010. iznosio oko 60 milijuna kuna. Prema ocjeni FINA-e iz 2005. godine, po ukupnim prihodima, što se tiče konzerviranja voća i povrća Eurovoće je bila druga tvrtka u Hrvatskoj. Uz značajna ulaganja u proizvodna postrojenja, tehnologiju, kamione, traktore i radne strojeve u zadnje vrijeme posjeduju i 160 hektara oblačinske višnje.

'Svake godine izvezemo robe u vrijednosti od oko milijun eura. Ove ćemo godine preraditi oko 12 tisuća tona različitog povrća, a uskoro nam kreće i otkup 2.000 tona višnje. S obzirom na to da proizvodne kapacitete moramo uskladiti s normama Europske unije proizvodnju ćemo povećati na 15-20 tisuća tona povrća na godinu i specijalizirati postrojenja u Đakovčanki iz Đakova i slatinskoj Marinadi koje uskoro namjeravamo i vlasnički preuzeti', kaže Željko Jurkin, upravitelj Eurovoća. Preuzimanjem dviju spomenutih prerađivačkih tvrtki u Slatini i Đakovu Euorovoće je sačuvalo oko 150 radnih mjesta s kojima u tim gradovima planira specijalizirati proizvodnju. U Eurovoću postoje tri proizvodna programa; kiseli, slatki i proizvodnja funkcionalne hrane. Kiseli obuhvaća preradu krastavaca, paprike, feferona, proizvodnju ajvara i miješane salate. U slatkom programu od domaće jabuke, šljive i višnje proizvode marmeladu, džem i kompot bez konzervansa. Kako bi doskočili uvjetima tržišta u teškim vremenima, pokrenuli su i 'horeka' program – njime nude nadjeve kuhinjama u hotelima, restoranima i kafićima. Ove je godine manja ponuda višnje iz Poljske i Mađarske, pa tu šansu treba iskoristiti, povećati proizvodne kapacitete i zauzeti pozicije na tržištu Europske unije. Nelojalna konkurencija najveći je problem Eurovoća, ističe Jurkin. Na hrvatskom je tržištu i dalje prisutna roba sumnjive kvalitete koja nam, tvrdi, najčešće dolazi iz inozemstva. Proizvedena u neprikladnim uvjetima, uz nisku cijenu rada i sirovine upitne kakvoće nastaju proizvodi koji cijenom nepravedno konkuriraju hrvatskom proizvodu.

Glavninu svojih proizvoda, oko 90 posto, Eurovoće plasira u hrvatskim trgovačkim lancima, a ostatak odlazi za Njemačku, Švicarsku, Švedsku, Ameriku, Australiju, Sloveniju, BiH i cijelo područja bivše Jugoslavije. Nagrada radnicima Eurovoća za rad nevelika je, ali redovita plaća. Redovito se, tvrdi Jurkin, uplaćuju i svi doprinosi. Radi se u tri smjene, međutim, radnog im elana ne nedostaje. Takvoj atmosferi pridonosi i rukovodstvo tvrtke koje je uz radnike čak i tijekom vikenda. 'Svjestan sam toga da je, zbog situacije na tržištu, katkad vrlo teško poštivati ugovore, međutim, radnici za svoj rad moraju biti plaćeni i tu ne smije biti dvojbi. Kad nekom radniku isključuju struju zbog neplaćanja, kad nema čime prehraniti djecu, logično je da na poslu ne može dati optimum. Kod nas plaće možda nisu velike, ali zato svi radnici znaju da će biti redovite', zaključio je Jurkin.