Osječko-baranjska županija lani je ostvarila suficit od 911 milijuna kuna

Osječko-baranjska županija ostvarila je prošle godine, promatrano po županijama, drugi najveći suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni s inozemstvom - 911 milijuna kuna. Veći je suficit imala samo Sisačko-moslavačka županija - 1,27 milijardi kuna. Pokazuje to analiza Hrvatske gospodarske komore o robnoj razmjeni županija s inozemstvom u 2018. godini koja se temelji na privremenim podatcima Državnog zavoda za statistiku.

Prednjači Zagreb
Iz analize se tako može vidjeti kako su tvrtke s područja Osječko-baranjske županije lani izvezle roba u vrijednosti 4,84 milijarde kuna, a uvezle u vrijednosti 3,93 milijarde kuna. Prema tim su pokazateljima imale udio od 4,5 posto u ukupnom hrvatskom izvozu, kao i udio od 2,2 posto u ukupnom hrvatskom uvozu. Osječko-baranjska županija je na šestom mjestu po vrijednosti izvoza iza Zagreba, Varaždinske, Zagrebačke, Istarske i Međimurske županije.

Robna razmjena općenito je koncentrirana na Grad Zagreb, koji ostvaruje više od 30 posto ukupnog hrvatskog izvoza i gotovo polovinu ukupnog uvoza. Hrvatska je lani izvezla roba za 107,7 milijardi kuna, od čega se na Grad Zagreb odnosi 33,28 milijardi kuna. Kod robnog uvoza, koji je u 2018. iznosio ukupno 175,5 milijardi kuna, udio Zagreba iznosi 48,9 posto, odnosno tvrtke sa sjedištem u Zagrebu uvezle su roba u vrijednosti 85,8 milijardi kuna.

Koncentraciju robne razmjene na Zagreb i manji broj županija iz HGK-a potkrepljuju i podatcima da prvih pet županija s najvećim izvozom čine 53,3 posto ukupnog hrvatskog izvoza, a prvih deset čak 72,1 posto. Koncentracija je kod uvoza još izraženija pa prvih pet županija uvozi 71,5 posto ukupne vrijednosti uvoza, a prvih deset čak 83,3 posto.

Saldo robne razmjene po županijama pokazuje da njih 11 ostvaruje robni suficit. Najveći deficit ima Zagreb - 52,5 milijardi kuna, čime najviše utječe i na ukupni saldo na nacionalnoj razini. Naime, Hrvatska je lani u robnoj razmjeni s inozemstvom zabilježila ukupni deficit od 67,8 milijardi kuna.

Kada se pogledaju ostale slavonske županije, Brodsko-posavska županija imala je u prošloj godini robni izvoz vrijedan 2,33 i uvoz od 1,73 milijarde kuna te je ostvarila suficit od 594 milijuna kuna. Znatno veći izvoz od uvoza lani je imala i Virovitičko-podravska županija. Tvrtke iz te županije izvezle su robe vrijedne 1,26 milijardi, a uvezle za 522 milijuna, ostvarujući pozitivnu razliku od 741 milijun kuna. Vrijednost izvoza roba iz Požeško-slavonske županije u 2018. dosegnula je 1,02 milijarde, a uvoz 751 milijun kuna te je i ta županija ostvarila suficit od 272 milijuna kuna. Vukovarsko-srijemska županija jedina je slavonska županija koja je lani imala uvoz veći od izvoza, i to za 1,39 milijardi kuna. Izvoz je bio vrijedan 2,14 milijardi, a uvoz 3,53 milijarde kuna.

Osvrćući se na podatke i trendove po županijama, analitičari HGK-a napominju da raspoloživi podatci pokazuju kako je većina županija dosegnula pretkriznu razinu robnog izvoza. Izuzetak su samo Sisačko-moslavačka županija, i to zbog znatno smanjenog izvoza kutinske Petrokemije i sisačke Željezare, te četiri jadranske županije na čiju je razinu izvoza pretežno utjecala manja vrijednost izvezenih brodova.

Vrijednost izvoza Zagreba je 154 puta veća od izvoza Dubrovačko-neretvanske županije, a vrijednost uvoza čak 596 puta veća nego kod Ličko-senjske županije, čija je vrijednost uvoza najmanja. Vrijednost izvoza per capita u najuspješnijoj Međimurskoj županiji je čak 26 puta veća nego u Dubrovačko-neretvanskoj županiji - neki su od zaključaka iz analize.

Prerađivačka industrija
Promatrano po stopi rasta izvoza, najviše su se isticale Ličko-senjska i Zagrebačka županija. Naime, izvoz Ličko-senjske županije u 2018. (u iznosu od 395,8 milijuna kuna) bio je čak devet puta veći nego u 2008., a izvoz Zagrebačke županije 3,4 puta veći (lani je iznosio 6,35 milijardi kuna).

Podatci prema djelatnostima pokazuju da u najvećem broju županija po izvozu prednjači prerađivačka industrija, no postoje županije u kojima to nije slučaj pa se tako primjerice izvoz u Ličko-senjskoj županiji temelji na djelatnosti rudarstva i vađenja, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Zagrebu visok udio izvoza ostvaruje se u djelatnosti trgovine.

Najvažnija izvozna tržišta u prošloj su godini bila Italija, Njemačka, Slovenija, BiH i Austrija, a te su zemlje ujedno najzastupljenije u izvozu većine županija. U osam županija tih pet zemalja nije zauzimalo sva tri prva mjesta prema vrijednosti ukupnog izvoza. Analitičari HGK-a pritom izdvajaju Karlovačku županija, koja je zahvaljujući izvozu naoružanja lani najviše izvozila u SAD, potom Njemačku, a na trećem mjestu po izvozu joj je Irak. "Vrijednosti izvoza i uvoza, a djelomično i njihova struktura još su jedan pokazatelj koji naglašava velike razlike u gospodarstvima županija Hrvatske te potrebu za naglašenijim poticanjem robnog izvoza pojedinih županija", zaključak je analize Komore.