Oštar sukob Lalovca i Vujčića: 'Svaki put mi skoči tlak kad slušam bankare'

Ministar financija Boris Lalovac u Splitu je potvrdio da u lipnju počinje s izradom velikog i sveobuhvatnog Zakona o stambenom kreditiranju kojim će se zabraniti financiranje špekulativnim kapitalom, ali i u koji će biti 'ugrađena sudska praksa' koja se stvara u slučajevima kredita u švicarskom franku. Po svemu sudeći, stambeni krediti bit će mogući samo u kunama ili eurima

'Dosad smo imali veliku neravnotežu, financiranje iz inozemstva poput onoga Reiffeisen i Hypo koje nije bilo pod određenom kontrolom. Razgovaram s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem kako implementirati sudsku praksu u novo zakonsko rješenje, sve što možemo ići će u korist potrošača', kazao je Lalovac.

Nije želio otkriti na koji dio sudske prakse oko 'franka' misli dok se ne konzultira s Miljenićem. 'Ali, tim zakonom definirat ćemo i ovlasti i odgovornosti, odnosno ograničavanje kreditiranja u drugim valutama, na hrvatskom tržištu mogu biti samo kuna i euro, nema više egzotičnih valuta. Riješit ćemo i da se špekulativnim kapitalom više ne može financirati rješavanje stambenog pitanja, a pri tome mislim na prekogranično financiranje', dodao je ministar financija nakon okruglog stola o stabilnosti financijskog sustava na Ekonomskom fakultetu u Splitu.

Ondje se gotovo otvoreno sukobio s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem, glavnim ekonomistom Splitske banke Zdeslavom Šantićem i predsjednikom uprave PBZ-CO mirovinskog osiguranja Dubravkom Štimcem. Puna dva sata Lalovac i bankari prebacivali su lopticu odgovornosti za krizu i dužničko ropstvo u Hrvatskoj.

Vujčić se pohvalio mjerama HNB-a koje su na početku krize osigurale stabilnost financijskog sustava - zauzdavanjem kreditnog rasta do 2008. godine , implicitnim porezom na kredite i visokom obveznom pričuvom banaka, što je dovelo do visoke likvidnosti banaka. 'Kao tehnokrati smo napravili ono za što smo plaćeni, održali smo likvidnost i kupili vrijeme za reforme. Ostatak je na drugima', kazao je Vujčić. Tvrdi i da održavanje politike tečaja kune 'nije nečiji fetiš i uvjetovana je štednjom u stranim valutama, a odustajanje od toga po njemu bi ugrozilo stabilnost sustava. Nije ni potrebno jer Hrvatska ima strukturni višak likvidnosti četiri do pet puta veći od prosjeka EU-a, a još 20 milijardi kuna može se osloboditi kroz puštanje obvezne pričuve.
Vujčić: Banke već dovoljno pate

Nakon okruglog stola guverner HNB-a Boris Vujčić dao odgovorio je tek na jedno novinarsko pitanje, a potom doslovno pobjegao od kamera. Upitali smo ga slaže li se sa stavom Borisa Lalovca da banke moraju snositi dio troškova krize. 'Banke sasvim sigurno trebaju snositi to rade, pa i sada to imaju kroz rast neprihodujućih kredita. Ako realni sektor - ja to volim zvati ostatak gospodarstva - nije u stanju generirati prihode i podmiriti obveze, onda će se troškovi preliti prema bankama, kao što se sada događa. Njihova profitabilnost je bitno pala, kamatni prihodi kontinuirano padaju, ali osigurali smo dovoljno kapitala čim je sustav stabilan i siguran', kazao je Vujčić prije nego što je pobjegao.

'Poanta regulatora je da učini bankovni sustav stabilnim i sigurnim, a ne da štiti one koji uzimaju kredite', dodao je i ustvrdio da u slučaju franak 'ljudi i dalje ne razumiju'. I Zdeslav Šantić upozorio je da se ne smiju zaboraviti lekcije iz prošlosti Hrvatske ili iz država poput Slovenije i Irske, gdje je manjkavost u vođenju bankarskog sektora proizvela ozbiljne posljedice.

Lalovac im nije ostao dužan nakon što se našalio da je, eto, konačno odgovorio na pitanje kad će sjesti za isti stol s bankarima.

'Tehnički, po knjigama, sve ovo što govorite je istina. Ali kada izađete iz ove dvorane postoji i realni svijet, zar je financijski sustav sam sebi svrha?! Pored svih tih ravnoteža žarišne točke ipak moraju izbiti na površinu, poput nezaposlenosti, nedovršenih projekata ili firmi u stečaju. Možda u javnosti izgleda kao da napadam banke, ali one jednostavno moraju snositi dio troškova krize. Moraju!One su jedan od glavnih generatora', kazao je Lalovac i žestoko nastavio.

Nakon što je opisao poteškoće oko restrukturiranja privatnog duga građana i tvrtki, obratio se direktno prisutnim studentima i profesorima. 'Na mirovine se troši 36 milijardi kuna, na zdravstvo 22 milijarde, na znanost 10 do 11 milijardi kuna godišnje. Javni sektor jest jedan od ključnih momenata strukturnih reformi, ali nije isključivi. Što bi vama profesorima značilo da se smanje plaće 20 posto, da se studentima smanji dio za studiranje, hoće li to potaknuti gospodarski rast? Ako ukinemo dio bolnice u Splitu, smanjimo mirovine koje su ionako niske, hoće li to potaknuti rast do 4 ili 5 posto? Ja osobno mislim da neće. Onaj tko dođe iza nas neka eksperimentira, ova vlada neće to raditi. Ova vlada je tri godine izvršavala sve svoje obveze iako je izuzetno teško, natjeravali su nas na ekstremne poteze i njih nismo činili jer nismo htjeli raditi eksperimente sa svojom zemljom. Neke druge zemlje su pokušale, različiti su uspjesi. Ili da se vratimo na uzrok problema, ja ne mislim da je to sveučilišni profesor, liječnik, policajac, vojnik ili umirovljenik', kazao je Lalovac.

'Danas se tvrdi da postoji novac, ali gle čuda, nemamo poduzetnika! Zamislite! Ja u to baš ne vjerujem jer imamo poduzetnike koji su i regionalni lideri, to nije mala stvar. Nudimo ruku i bankarskom sektoru da restrukturiramo dug kroz pravosuđe, ali vječni dužnici i dužničko ropstvo - ne! Upravljanje rizicima nije bilo na građanima. Ekonomskim rastom i restrukturiranjem duga rješavat ćemo javni dug, a deficit kroz ograničavanje potrošnje.'